Kompleks pećkih brda obuhvata područje od osam kilometara, u čijem sastavu se nalaze Kudića brdo, Nišan, Puhalo, Kosa, Bašaragića brdo, Muratovo brdo, Šarića brdo, Metla. Na tom području zrak je visoke kvalitete, što pozitivno djeluje na zdravlje lokalnog stanovništva, koje gotovo da ne zna šta znači biti bolestan.

Udisanje svježeg zraka može biti i ljekovito, posebno ako se radi o plućnim bolestima. Zbog toga su Krajišnici ovo područje nazvali zračnom banjom, jer su se upravo ovdje izliječili mnogi bolesnici koji lijek nisu mogli pronaći u matičnim zemljama i gradovima.

Senad Abdić (54) iz cazinskog naselja Liskova imao je 13 godina kada je u njegovoj kući boravio Austrijanac Hans, koji je ovdje došao radi lijeka. Hans je imao specifičnu bolest pluća, koju je pokušao liječiti najprije u Austriji, a zatim u Švicarskoj. Tamo mu je jedan ljekar rekao da se može izliječiti isključivo na svježem zraku koji se nalazi na određenim nadmorskim visinama. Ljekar mu je pokazao i kartu na kojoj su bila obilježena dva takva područja, od kojih se jedno nalazilo upravo u Senadovom rodnom kraju.

“Moj otac je tokom ‘70-ih godina radio u jednoj ljevaonici željeza u austrijskom gradu Linzu. Njegov šef i vlasnik fabrike obolio je od neke vrlo rijetke bolesti pluća i tragao je za lijekom. Kada mu je ljekar dao tu kartu, na kojoj je, osim ovog našeg područja, u Kazahstanu postojalo isto takvo, on je najprije otišao tamo. Međutim, kako mu tamo nije baš najbolje odgovaralo i nije osjećao nikakvo poboljšanje, obratio se mome ocu i upitao ga za ovo drugo područje. S obzirom da je otac služio onu jugoslavensku vojsku, donekle se razumijevao u karte te je odmah skontao da se radi o ovom ovdje području i tako je njegov šef počeo svake godine dolaziti ovdje i boraviti mjesec dana”, prisjeća se za Al Jazeeru Senad Abdić.

Hans je bio skroman i nije ništa tražio osim smještaj i hranu. Cijelo vrijeme je boravio na brdu Nišan, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 521 metar. Tu je ležao na travi i uživao udišući čisti krajiški zrak sve dok se nije izliječio. Koliko je Hans cijenio krajiški zrak koji je pozitivno djelovao na njegovo zdravstveno znanje dovoljno govori činjenica da je Šerifu Abdiću, koji ga je tu doveo, tokom tih mjesec dana davao punu platu i plus pravo na godišnji odmor u vremenskom periodu koji sam odabere.

“Svake godine bi dolazio i bio bi ovdje mjesec dana. To je trajalo četiri godine, sve dok na pregledu kod svog ljekara nije utvrdio da je bolest nestala. Nama djeci je bio posebno interesantan taj čovjek, jer niko od nas nikada nije dolazio na ovo brdo i ležao po cijeli dan. To nam je izgledalo jako čudno i nismo to mogli razumjeti. Ali danas, kada smo odrasli ljudi i nakon što su ovo područje obišli mnogi ljudi koji su tragali za lijekom, ali i stručnjaci, jasno nam je da je čovjek znao cijeniti blagodat čistog zraka”, kaže Senad Abdić.

Stari su imali običaj kazati da onaj ko ovlada brdom Nišan ovladao je cijelom Krajinom, što nimalo ne čudi, jer se odavde vidi njen centralni dio. Naprijed prema zapadu je Hrvatska i Zagreb, na oko 70 kilometara udaljenosti zračnom linijom. Okolo su gradovi Velika Kladuša i Bužim te Cazin i Bihać. Pogled koji odmara dušu, a zelenilo i priroda koja okružuje brdo Nišan podsjećaju rajske predjele opisane u svetim knjigama.

Oni malo stariji mještani se sjećaju da je Austro-Ugarska 1901. godine ovdje ispitivala teren i planirala izgradnju sanatorija. Nažalost, ta ideja nikada nije realizirana, ali se mještani nadaju da će njihova zračna banja ipak jednog dana postati turistička atrakcija. Samo trebalo malo dobre volje i sreće da se pronađe neki strani investitor kako bi ideja bila realizirana.

“Osim kestenovih šuma i liskovačkog kamena, imamo i ovaj čisti zrak, koji je jedan među najkvalitetnijim u Evropi. Sada to samo treba staviti u funkciju turizma, da ti turisti koji dolaze ljeti u posjetu Krajini budu upućeni ovamo. Mi i sada imamo određen broj posjeta, ali to nije organizirano, već spontano, preko naših ljudi koji žive i rade u zemljama Evropske unije. Oni tamo promoviraju ovaj kraj i, između ostalog, čist zrak kojeg mi ovdje na ovim brdima imamo, a onda njihovi prijatelji i radne kolege stranci dolaze ovamo u vrijeme godišnjih odmora“ kaže mještanin Huse Delanović (60).

Dodaje kako već četiri desetljeća konzumira duhan, ali da ne osjeti nikakve posljedice, jer sve to, kaže on, izliječi život na ovom čistom krajiškom zraku.

“Nekada je tu blizu postojao zamak, što govori da su ljudi znali cijeniti čist zrak i prirodu. U bližoj okolici postoji oko 50 izvora pitke vode. Ovo područje je vrlo pogrdno za zdravstveni turizam i usluge liječenja. To je prava zračna banja, to je potvrdio i poznati zagrebački profesor Bać, koji je prije rata istraživao vode na području Krajine. Između ostalog, zanimao se za ovaj kompleks pećkih brda i zračne banje”, kaže Huse Delanović.

Ovdje imaju posebne ideje kako da privuku turiste. One, prije svega, uključuju prirodne ljepote i izgradnju zračne banje, koja bi bila centar za privlačenja većeg broja turista u ovaj kraj. Ali, zračna banja, prelijepi ambijent prirode, izvori pitke vode, kesten i liskovački kamen nisu jedino što ovaj kraj i njegova okolina mogu ponuditi. Brojne su znamenitosti koje bi u ovaj kraj mogle privući turiste – od starih tvrđava i gradova, do zdrave krajiške hrane i potoka, kojih ima na svakom koraku. (Naj portal)