Pratite nas

Zanimljivosti

Znate li kada je nastao prvi kišobran (ambrela) i zašto je premazivan voskom?

Published

on

Kišobrani su posljednjih dana neizbježni rekviziti, jer se tokom dana i više puta smjenjuju intervali sunčanog vremena i pljuskova. Da li ste se nekada upitali kada je nastao prvi kišobran?

Naime, riječ “umbrella” (suncobran/kišobran) dolazi od latinske riječi “umbra”, što znači hlad ili sjena.
Ne zna se je li nastao po uzoru na velike listove kojima su se nekada ljudi štitili od sunca i kiše, ili je nastao pojavom šatora, ali se zna da je ovaj nezamjenjivi predmet izumljen prije više hiljada godina.
Može se vidjeti u staroj umjetnosti Egipta, Sirije, Grčke i Kine. Prvobitna namjena mu je bila zaštita od sunca i izrađivan je od papira ili svile.

Kinezi su bili prvi (prije 1700 godina) koji su svoje suncobrane učinili vodootpornim i upotrebljavali ih kao zaštitu od kiše. Kako bi bili nepropusni, premazivali su ih voskom. Iz Kine su trgovci svilom kišobran prenijeli do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je donesen u Egipat gdje je, kao posvuda na Istoku, bio znakom položaja i ugleda.

U Evropu je stigao u 16. vijeku. U početku se smatrao predmetom prikladnim samo za žene, a zatim ga je pisac i putnik Perzijom, Jonas Hanway, koristio u Engleskoj pa je kišobran postao popularan i među muškarcima.

Prvi kišobrani u Evropi bili su napravljeni od drveta ili kitovih kostiju, pokriveni kožom alpaka ili nauljenom tkaninom. Savijene ručke na kišobranu izrađivale su se od tvrdog drveta kao što je ebanovina. Prva prodavnica kišobrana se zvala “James Smith i sinovi”. Otvorena je 1830. i još uvijek se nalazi u Oxfordskoj ulici, u Londonu u Engleskoj.

Današnji kišobrani izrađuju se od najrazličitijih materijala: voštanog papira, pamuka, najlona, plastičnih folija, svile, zatim drvenog, metalnog ili plastičnog štapa i rasklopivih žica sa nepropusnim platnom.
Inače, prvi sklopivi kišobran pojavio se u Engleskoj, 1850. godine, zahvaljujući izumu Henryja Hollanda koji je uveo čelične žice i Samuela Foxa koji je taj izum doradio.

Zanimljivosti

Veliki planovi Rotary Cluba Cazin, prvo pomažu Gradskom dječijem obdaništu

Published

on

Rotary Club Cazin već u prvim mjesecima postojanja napravio je zapažene rezultate.

Ovaj klub je predstavljen u junu na Konferenciji Distrikta 1910, kojem pripadaju i bosanskohercegovački klubovi, a njegova prva predsjednica je Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima 23 člana, među kojima su uspješni doktori, ekonomisti, te biznismeni poput Refika Rošića, Mensura Mulalića, Suada Beširevića, Enesa Harbaša, Azre Bajrić, Minke Seferagić….

– Svi naši članovi su visokoobrazovani i lideri u svojoj struci. Zadovoljna sam šta smo sve učinili u vrlo kratkom roku. Bilo je malo teže i malo više posla nego što sam pretpostavljala. Naš prvi projekat vezan je za Gradsko dječije obdanište u Cazinu. S tim smo se predstavili na Distriktnoj konferenciji u Sarajevu, kada smo zvanično primljeni u Rotary zajednicu. Planiramo omasoviti članstvo dodatnim kvalitetnim ljudima koji mogu uložiti vrijeme i novac u naše humanitarne akcije – kaže Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima velike planove za narednu godinu.

– Prvo moramo završiti realizaciju dva projekta koja smo započeli. To su donacija knjiga za kantonalnu Gradsku biblioteku „Bibliobus“. Potom donacije kindl čitača i knjiga za našu Gradsku biblioteku Cazin. Planiramo završiti naš prvi projekat edukativnog karaktera vezano za dentalnu medicinu i zaštitu zuba kod najranijeg uzrasta djece, koji je obuhvatio sve dječije vrtiće i osnovne škole.

Tu su i projekti vezani za djecu u Centru za razvoj inkluzivnih praksi, humanitarno veče u kojem bi klub imao otvorena vrata za sve građane, i, naravno, prihod bi usmjerili u naše humanitarne akcije.

Namjeravamo posjetiti Rotary Clubove u BiH koji budu imali proslave godišnjica i pokušati ostvariti kontakt i trajne veze sa nekim od Clubova u susjednoj Hrvatskoj – kaže Esmira Kapić. Ona je, inače, i vlasnica firme za računovodstvo i reviziju doo „Rew-Est“ Cazin.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending