Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo je ljude od praistorijskih vremena.
Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno istorijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih vijeka, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći.
Ako bi se hronološki putovalo morali bi se vratiti u period još 13000 do 12000 godina prije nove ere, pa sve do kraja prošlog vijeka. Dakle pećina Badanj, utvrđeni ilirski grad Daorson, poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada, grob Židovskog rabina Moshe Danona, te brojni sakralni objekti i mnoštvo prirodnih znamenitosti koji ostavljaju bez daha svakog namjernog ili usputnog prolaznika.
Pećina Badanj je značajno arheološko nalazište, smješteno kod sela Borojevića, 6 kilometara zapadno od Stoca, BiH. Pećina je zapravo potkapina, tj. udubljenje u stijeni koje se nalazi u kanjonu rijeke Bregave (oko 45 metara iznad njenog korita). Arheološkim metodama, nalazište je datirano u kasni period mlađeg paleolita – kasnog epigravettiena (13 000-12 000 godina p.n.e.). Otkriveno je 1976. godine, a prva istraživanja vodio je arheolog Đuro Basler.
Uz brojne artefakte i životinjske ostatke pronađena je gravura koja predstavlja najstariji spomenik likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovni. Crtež prikaziva figuru konja gledanog s desnog boka, napadnutog strelicama, što je tipično za regiju mediteranske umjetnosti paleolitskog čovjeka čije gravure sadrže prikaz životinja i znakove. Dubina reza je 5 mm. Gravura nazvana „Konj napadnut strijelama” prvi je takav nalaz na istočnoj obali Jadrana. Nacionalni je spomenik BiH od 2003. godine. (Naj portal)
