Pratite nas

Razglednice

Ukrajina ima svoju Tuzlu: OVO OSTRVO KOJE SU JOJ RUSI OKUPIRALI 2014. GODINE!

Published

on

Ovih dana, kada je svjetska javnost usmjerena na Ukrajinu, zbog agresije Rusije na ovu zemlju, više nego ikad proučavaju se i geografske karakteristike Ukrajine.

Jedna od specifičnosti Ukrajine je i poluostrvo Krim kojeg je 2014. godine okupirala Rusija. Kako bi ovo poluostrvo, čiji se kopneni dio naslanja na slobodnu Ukrajinu, Rusija i sama povezala, izgradili su veliki most koji je pušten u saobraćaj 2018. godine. Krimski most, poznat i kao Kerčki most i most preko Kerčkog prolaza prolazi preko ostrva koji ima identičan naziv, kao i grad u Bosni – Tuzla, piše portal Morski.hr.

Ostrvo Tuzla jedna je od malo poznatih znamenitosti poluostrva Krima. Smješteno u južnom dijelu Kerčkog tjesnaca, pješčano ostrvo ima oblik luka dužine šest kilometara i nalazi se između dva mora – Crnog i Azovskog. Zbog stalnih plima i oseka, ostrvo je više puta mijenjalo svoj oblik, a nekada je bilo dio Tamanskog poluostrva. Nastalo je onda kada je prevlaka koji se nastavljala na poluotok Taman pretrpila masivnu eroziju tokom velike oluje 1925. godine.

Danas Tuzla nema gužve na svojim pješčanim plažama, čistom moru, s klimom pogodnom za rekreaciju i bogatom florom i faunom. Na ostrvu nema hotela i turističkih centara, infrastruktura Tuzle je daleko od nivoa velikih krimskih ljetovališta, ali upravo ovaj faktor čini ostrvo jedinstvenim.

Službeno, ostrvo nema stalno naselje. Međutim, postojala je granična stanica granične službe Ukrajine, malo ribarsko naselje, nekoliko privatnih kućica i dva odmarališta. Ostrvom su do izgradnje Krimskog mosta prolazile dvije ceste.

U oktobru 2003. godine je došlo do teritorijalnog spora oko vlasništva nad ostrvom između Ukrajine i Rusije. Ruske vlasti tvrdile su da je prelazak Krima u Ukrajinu 1954. godine obuhvatio samo kontinentalne dijelove Krima, iako je ostrvo Tuzla administrativno bio dio Krima od 1941. godine.

Ruska strana započela je izgradnju brane od poluostrva Taman prema ostrvu kako bi oživjela erodirano poluostrvo bez ikakvih prethodnih konsultacija s ukrajinskim vlastima.

Izgradnje 3,8 kilometara duge brane je obustavljena tačno na tadašnjoj rusko-ukrajinskoj granici, 1.200 metara od ostrva. Izgradnja brane dovela je do povećanja intenziteta toka u tjesnacu i propadanja ostrva.

Da bi spriječila pogoršanje, ukrajinska vlada finansirala je kopnene radove na produbljivanju korita tjesnaca. Razlog tih kopnenih radova bio je izbjeći situaciju u kojoj su ruski brodovi morali plaćati Ukrajini zbog prelaska kroz Kerčka vrata, koji se smatra teritorijalnim vodama Ukrajine. Ukrajina je odbijala priznati tjesnac kao unutrašnje vode obiju zemalja do 2003. godine.

Nakon ovoga, ukrajinski parlament donio je rezoluciju o uklanjanju prijetnje teritorijalnom integritetu Ukrajine koja se pojavila kao rezultat izgradnje brane Ruske Federacije u Kerčkim vratima. Stvoreno je privremeno posebno parlamentarno povjerenstvo koje će temeljitije istražiti slučaj. Krajem oktobra 2003. godine započeli su pregovori između Ukrajine i Rusije koji su doveli do obustave izgradnje brane. Zbog spora, na ostrvu je 2. decembra 2003. godine postavljena granična patrolna stanica Ukrajine.

Ukrajinska vlada zatim donosi Naredbu s hitnim mjerama za spas ostrva, nakon čega predviđa izgradnju struktura za ojačanje obale i premještanje stanovništva s poplavljenih teritorija.

Sporovi oko prava prolaska riješeni su bilateralnim sporazumom iz 2003. godine o suradnji u korištenju Azovskog mora i Kerčkih vrata, čime su ove vodene mase postale zajedničke unutarnje vode obiju zemlje, ali nove napetosti nastale su nakon 2014. godine, kada je Rusija pripojila Krim i Sevastopolj.

Nakon ruske aneksije Krima u martu 2014. godine, ruske vlasti su preuzele nadzor nad ostrvom. Odmah je započelo planiranje gradnje mosta koji povezuje poluostrvo s kopnenom Rusijom, Gradnja je započela u maju 2015. Cestovni dio mosta i željeznički most otvoreni su za promet u maju 2018, odnosno u decembru 2019. godine.

Toponim Tuzla inače potječe iz turskog jezika – tuz, što znači sa so, posoljeno, solana. Turske nazive (kao i u nama bliskim krajevima, posebno u Bosni i Hercegovini), zahvaljuju Osmanskom carstvu, čiji je dio ovaj poluotok postao 1475. godine i bio kroz naredna tri stoljeća. Tuzla je naziv i jedne četvrti u Istanbulu, kao i cijelog niza sličnih toponima u Turskoj.

Zanimljivo je napomenuti i da je prije nekoliko dana turski list Karar objavio članak u kojem je deset ruskih regija nazvao autonomnim turskim republikama koje nemaju nezavisnost. Tuzlu i Krim ne spominju, no Ukrajini je dovoljan problem i to što je ovaj od Rusa okupirani dio već osam godina nedostižan kontroli Kijeva. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending