Pratite nas

Razglednice

Šta se dešava s Rogozničkim jezerom: ZMAJEVO OKO SMRDI NA TRULA JAJA, OSTALO BEZ KISIKA…

Published

on

Naučnici s Instituta Ruđer Bošković koji proučavaju Rogozničko jezero ovih dana su primijetili promjenu u njegovoj boji i mirisu. Riječ je o pojavi anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera i širenju toksičnog sumporovodika. Ovom prirodnom procesu pogoduju ekstremni vremenski uslovi, poput naglog pada temperature atmosfere, priopćili su iz Instituta.

Rogozničko jezero, u narodu poznato i kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sistem na Jadranu i Mediteranu. Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika ovo jezero uvršteno na kartu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.

“Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja, te je promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu. U jezeru je tokom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranja polisulfida i elementarnog sumpora koji se usljed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu što je promijenilo transparentnost i boju jezera”, objasnili su naučnici s Ruđera, a objavio je Net.hr.

“Jezero je od nedjelje 27. septembra/rujna ove godine potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta”, objašnjava dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a te projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ)

”Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera je prirodni proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uslovii, poput naglog pada temperature atmosfere, koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad zadnjih desetak godina ovakve nagle promjene su sve učestalije”, kažu naučnici.

“Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se hemijski procesi više-manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana. Prema dosadašnjim saznanjima za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne tačke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja”, objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.

Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada samo tri puta, u septembru 1997., oktobru 2011., te 2016. godine. Jezero je predmet prirodnonaučnih istraživanja naučnika IRB-a u saradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za more i priobalje u Dubrovniku te splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo kao i timom međunarodnih kolega još od 1990. godine. (Naj portal)

Razglednice

Njih dvoje imaju jedinstven stil života: ŽIVE BEZ STALNOG DOMA, ČUVAJUĆI TUĐE KUĆE PO SVIJETU

Published

on

Jedan britansko-američki bračni par pronašao je jedinstven način života – nemaju stalni dom niti troškove stanovanja, već putuju svijetom čuvajući kuće i stanove nepoznatih ljudi. Zauzvrat, imaju besplatan smještaj i brinu o ljubimcima i biljkama vlasnika dok su oni odsutni.

Ovaj način života omogućava im da uštede na troškovima stanovanja, što im odgovara, i ne planiraju da stanu.

“Oboje volimo putovanja, a ovakav stil života privlačio nas je od samog početka. Upoznali smo se 2013. dok smo oboje živjeli u inostranstvu, i odmah smo zavoljeli ovu ideju. Čuvanje nečijeg doma uglavnom uključuje brigu o kućnim ljubimcima, biljkama, održavanje sigurnosti i higijene doma, a sve u zamjenu za besplatan smještaj – objašnjava Ejmi Hornsbi.

Do sada su obišli oko 15 zemalja i stekli brojne prijatelje, među kojima su i ljudi i životinje. Ovako mogu da putuju polako i posjećuju manja mjesta i sela koja bi kao turisti vjerovatno propustili.

Putujući i boraveći u tuđim domovima, oni rade na daljinu – Ejmi kao slobodni pisac, a njen suprug kao učitelj engleskog jezika. Iako su daleko od klasičnog doma, ovakav način života omogućava im minimalne troškove dok istražuju svijet i zarađuju.

Ona i njen suprug prvi put su čuli za ovakav način putovanja dok su živjeli u Južnoj Koreji, a zatim se preselili u Poljsku. Kroz preporuke i grupe na društvenim mrežama, pronašli su ljude kojima je bila potrebna briga za kućne ljubimce tokom njihovog odsustva. Tako su stekli prve preporuke, što im je kasnije pomoglo u prijavama na platforme za čuvanje kuća.

Prve zadatke dobili su u Engleskoj, gdje su čuvali mačke, a potom i papagaja. Ovaj način života brzo je postao njihova svakodnevica, a sa mnogim vlasnicima su ostali u kontaktu. Dvoje vlasnika čak su im bili svjedoci na vjenčanju tokom pandemije.

Poslije više od 50 čuvanja, znaju šta im odgovara. Uživaju u minimalizmu, brizi za prelijepe životinje i stvaranju jedinstvenih uspomena. Povremeno moraju popuniti praznine sa nekoliko noćenja u hotelima, ali ih to ne ometa u njihovom načinu života.

Tokom pandemije su pokušali da se skrase u Engleskoj, ali ubrzo su shvatili da im to ne odgovara. Vratili su se putovanjima, prodali svoj namještaj i nastavili sa životom bez stalnog doma.

Iako mnogima ovakav način života nije razumljiv, Ejmi i njen muž ga istinski vole i vjeruju da je život prekratak da bi se živjelo po tuđim očekivanjima, prenosi Business Insider. (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending