Područje Parka prirode Vransko jezero jedinstveno je prirodno jezero, najveće u Hrvatskoj, s vrijednim močvarnim i poplavnim staništem od iznimne važnosti za zaštitu ptica i očuvanje bioraznolikosti.

Vransko jezero je, uz deltu Neretve, jedino preostalo veliko močvarno područje u sredozemnom dijelu Hrvatske. To je prostor velike prirodne ljepote te bogate kulturno-povijesne baštine koji lokalnom stanovništvu omogućuje kvalitetan život i razvoj u skladu s prirodom, a posjetiteljima priliku za nove spoznaje i iskustvo koje uistinu nadahnjuje.

Reljefno najniža tačka Ravnih kotara, Vransko jezero je danas plitko potopljeno polje s nepropusnim dnom, dva metra nižim od nivoa mora, a zbog ulaska slane vode kroz vapnenački greben i kanal Prosika, jezero je bočato. Nivo vode, a time i slanost jezera, zavisi od površinskog i podzemnog dotoka vode iz 480 kvadratnih kilometara velikog sliva Ravnih kotara, te njenom otjecanju u more podzemnim procijepima i kanalom Prosika, kao i o isparavanju s površine jezera. Zbog male dubine jezera, voda se brzo grije i hladi, zavisno od temperature zraka.

U najplićem sjeverozapadnom dijelu jezera smjestio se prostrani tršćak koji je dom mnogim pticama, ribama, gmazovima, vodozemcima i kukcima u svoj njihovoj raznolikosti. Još 1983. sjeverozapadni dio jezera proglašen je Posebnim ornitološkim rezervatom te spada u jedno od najvrjednijih staništa ptica u Hrvatskoj i temeljni je fenomen parka prirode. Tršćaci i poplavne livade ornitološkog rezervata, kao dio močvarnog ekosustava, spadaju u najugroženija staništa u Hrvatskoj.
Poput ogromne spužve vlažna i močvarna područja zadržavaju vodu, sprječavaju suše i poplave, upijaju štetne tvari iz okoliša i zadržavaju sediment. Vransko jezero s okolnim područjem proglašeno je 1999. Parkom prirode na ukupnoj površini od 57 kvadratnih kilometara

Jezero se nalazi na sjecištu međukontinentalnih selidbenih puteva ptica i, kao takvo, iznimno je značajno kao odmorište velikog broja migratornih vrsta, od kojih su mnoge vrste ugrožene. Osim za migratorne vrste, značajno je i kao zimovalište te gnjezdište brojnih vrsta ptica. Oko stotinu različitih vrsta gnijezdi se na području parka, a nekoliko vrsta čaplji, poput čaplje dangube koja je ujedno i zaštitni znak parka, pronalazi ovdje jedino stabilno gnjezdište u mediteranskoj Hrvatskoj. Najveća gnijezdeća populacija malog vranca, čak 22 para, gnijezdi se upravo na Vranskom jezeru. Tijekom zime na jezeru boravi više od 100.000 jedinki ptica vodarica.

Od 2001. u parku prirode Vransko jezero u kontinuitetu se svake godine tijekom stotinjak dana održava ornitološki kamp, najstariji ornitološki kamp koji je utemeljilo Hrvatsko ornitološko društvo. Na takvim kampovima prstenovači prikupljaju podatke o važnosti Vranskog jezera u selidbenim putovima ptica.

Ovogodišnji kamp ostat će zapamćen po nalazu i prstenovanju jedinke vrste mala strnadica Emberiza pusilla koja se rasprostire od sjeveroistoka Skandinavije pa sve do krajnjeg istoka Azije te je iznimno rijetka u Hrvatskoj, a na Vranskom jezeru je zabilježena već drugi put. Tijekom prstenovačkog kampa 2017. u parku je zabilježena 261 vrsta ptice, što čini više od 60 posto ukupne ptičje populacije u Hrvatskoj.

Uz ptice, vrijednost parku daju i brojne vrste riba te je za mnoge sportske ribiče upravo Vransko jezero jedna od najtraženijih destinacija u Ebropi. Bočata voda jezera omogućuje suživot zajednici riba s oko 18 slatkovodnih i morskih vrsta, a šaran iz Vranskog jezera slovi kao jedan od najkvalitetnijih.

Park prirode ima važnu ulogu u edukaciji posjetitelja o pozitivnom odnosu prema prirodi, a posebna pažnja posvećuje se edukaciji djece školskog uzrasta. Od davnina je na ovom području prisutna interakcija prirode i ljudskih aktivnosti, a Vransko jezero bilo je žarište različitih istorijskih previranja što dokazuje i njegova bogata kulturna baština.

Za potpuni doživljaj parka nezaobilazna lokacija svakako je najviši vrh parka, vidikovac i info centar Kamenjak, odakle se pruža pogled na cijelo jezero, more i kornatski arhipelag koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Lučica Prosika pruža poseban mir i ljepotu. Odatle se kajakom može otisnuti u aktivno istraživanje jezera ili biciklom priključiti na neku od brojnih biciklističkih ruta oko jezera, dugih više od 50 kilometara (Naj portal)