Pratite nas

Razglednice

Ljepotica iznad vezirskog grada: PRIČA O “TRAVNIČKOJ TVRĐAVI”

Published

on

Travnik, grad kojeg je jedan od najvećih putopisaca Evlija Čelebija, u XVII vijeku opisao kao “grad sa hiljadu vrela”, krije jednu od najljepših historijskih objekata na teritoriji BiH, tvrđavu Stari grad, ili poznatiju kao “Travnička tvrđava”.

U do sada poznatim historiografskim izvorima ne postoji podatak o godini i trajanju izgradnje, kao ni o graditelju. Historičari su saglasni da je tvrđava sagrađena u drugoj polovini 14. ili prvoj polovini 15. vijeka. Po načinu gradnje i drugim indicijama pretpostavlja se da je graditelj kralj Tvrtko II Kotromanić, ali se navodi da je mogući graditelj i kralj Stjepan Dabiša.

Do tvrđave se dolazi uz najstariju travničku ulicu “Varoš”, odatle se počeo razvijati sam grad Travnik. Pred samom tvrđavom nalazi se prilazni most, izgrađen od sedre, a prolaskom kroz kapiju tvrđave, posjetiocima se pred očima pruža prelijepi panoramski pogled na cijeli Travnik i veliki dio Lašvanske doline.

Ipak, današnji izgled tvrđave dugujemo turskim majstorima gradnje vojnih utvrda, koji su došli nakon što je vojska Osmanskog carstva, na čelu sa Mehmedom Fatihom II, uspjela zauzeti tvrđavu 3. juna 1463. godine. Turski majstori su izvršili nekoliko intervencija nakon osvajanja, pojačali su odbrambene bedene, sagradili dodatne, utvrdili šesnaestougaonu kulu i sagradili prvu džamiju u gradu Travniku. Džamija je najprije služila vojnoj posadi, ali ju je danas nemoguće vidjeti, jer se urušila između dva svjetska rata i ostala je samo njezina munara.

Posjetioci tvrđave imaju priliku potražiti osvježenje u muzejskom caffee klubu uz tople i hladne napitke. Tu je i suvenirnica, gdje lokalni majstori prodaju svoje ručne radove, a odatle se vidi Osoje, jedna od najljepših travničkih mahala, gdje je sačuvan tradicionalni način gradnje stambene arhitekture.

U okviru tvrđave nalazi se i “poučna staza”, a to je mala, mobilna izložba, koja se postavlja tokom ljetnih mjeseci. Ona govori o prirodnom nasljeđu travničkog kraja, što je interesantno za mlađe posjetioce tvrđave.

Ispod sjeveroistočnih bedema tvrđave nalazi se izvorište čuvene “Plave vode”, a najviši dio tvrđave je tabija ili bastion, smješten na najisturenijem dijelu grebena.

Ljepotica iznad vezirskog grada, svjedok je mnogih smjena vojnih odora, a u 18. i 19. vijeku ostala je ponajprije upamćena kao gubilište za nepokorne bosanske begove i age, kao i svakovrsne prestupnike.

Unutar tvrđave nalazi se prostorija u kojoj se i danas čuva jedan stari zanat – tkanje. Tu se mogu vidjeti alati koji su se koristili za tkanje, te mnogobrojni drugi predmeti kojim su se služili narodi tog vremena. Pogledajte ove zanimljive detalje u video Harisa Hote. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending