Pratite nas

Razglednice

Kalaši – narod obavijen misterijom: SMATRAJU SE POTOMCIMA ALEKSANDRA VELIKOG

Published

on

U pakistanskim udaljenim sjeverozapadnim brdima, uz granicu sa Avganistanom, ušuškana su tri sela čiji stanovnici – Kalaši, i dalje pokušavaju da očuvaju svoj jezik i kulturu i odupru se napretku civilizacije i vjerskom preobraženju.

Iako je Pakistan islamska republika, sa više od 95 odsto islamskog stanovništva, Kalaši se drže svojih vjerskih uvjerenja, zajedno sa svojim identitetom, načinom života i jezikom. Zanimljivo je da ovi ljudi, osim mitova, ne znaju ništa o sebi i svom porijeklu, a do danas još niko nije utvrdio odakle su došli i kako su nastanili područje s pretežino muslimanskim stanovništvom.

Vjeruju da su potomci makedonskih vojnika Aleksandra Velikog koji su hodali ovim brdovitim krajem u 4. vijeku prije Hrista.

Ipak, naučna istraživanja opovrgavaju njihovu povezanost s Grcima, jer je genetskim analizama dokazano da Kalaši imaju specifične gene koji ih razlikuju od svih drugih naroda na svijetu.
Svi oni koji se nazivaju Kalašima prepoznatljivog su fizičkog izgleda, bitno drugačijeg od Pakistanaca. Svijetle su puti i prodornih plavih očiju, a često imaju crvenkastu ili plavu kosu. Budući da se ne spajaju s drugim narodima, čvrsto se drže i pravila da se do sedmog koljena ne smiju međusobno miješati.

Uz tipične elemente paganizma, poput prinošenja životinjskih žrtava, te raznolikih festivala koji pozdravljaju nova godišnja doba i njihove božanske predstavnike, ovaj je narod specifičan po tome što slijedi koncept vjerovanja u čiste i nečiste stvari.

Žene Kalaši se bave lakšim poslovima i poljoprivredom, dok muškarci dane provode na pašnjacima. Muškarci su ti koji posjeduju stoku i zemlju, ali sve što žena svojim rukama ili od prodaje zaradi pripada samo njoj. Ženske slobode vidljive su u njihovom načinu odijevanja, odabiru partnera i otvorenoj komunikaciji s muškarcima.

Tako se žene Kalaša ne moraju pokrivati, kao što je to slučaj u susjednim muslimanskim predjelima. Naprotiv, lica im nisu pokrivena, već ukrašena.

Kada dostignu dob od 14 ili 15 godina, smatra se da su spremne za udaju, a same mogu izabrati mladića za koga će se udati, piše putnikofer.hr.

Najmanja paganska manjina jedva da ima ikakva prava i ne priznaje se kao poseban entitet. Samo nekoliko stranih nevladinih organizacija radi na razvoju i napretku ove oblasti i plemena. Iako teško dostupan, ovaj kraj privlači veliki broj turista koji žele da upoznaju najmanju pakistansku zajednicu navodnih potomaka makedonskih vojnika Aleksandra Velikog. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending