Pratite nas

Razglednice

DVORAC IZGUBLJENIH DUŠA U BEOČINU: Kako je Danijela Vranić jedva izvukla živu glavu?

Published

on

Ako ne budete dobri, doći će po vas duhovi iz dvorca – odzvanja godinama unazad roditeljska pretnja mališanima iz beočinskog kraja.

Prizori iz nekada raskošnog zdanja na obroncima Fruške gore sve više plaši i starije Sremce. ..Riječ je o dvorcu Izgubljenih duša iz Beočina, ili “Kući duhova”, kako nazivaju dvorac iz 1898. godine,.

Ovdje je nekada živjela porodica Špicer, Ede, njegova supruga Klara, sin Jonas i kćerka Johana. Njemački veleposednik i vlasnik fabrike cementa poželio je da baš na obroncima Fruške gore sagradi dom, pa je tako nikla velelkepna palata po zamisli čuvenog Imre Stajndla, tvorca zgrade mađarskog Parlamenta.

Ali kuća nikada nije bila ono što je trebalo – kutak porodične radosti. I danas se prepričavaju priče obavijene velom misterije, po kojima je nesreća počela da se “gnijezdi” među zidove dvorca kada se Špicerova kćerka zaljubila u konjušara.

Zamislite taj skandal na početku 20. vijeka. Pa bilo je logično da imućni roditelji brane tu ljubav, ali niko nije računao da će lijepa Johana zbog toga sebi oduzeti život. Porodica Špicer je bila zavijena u crno, a ljudi su pričali da je tada posijano sjeme zle kobi od koje se ni porodica, ni dvorac nikada nisu oporavili.

Vlasnici nisu dozvolili porodicama da preuzmu tiojela nastradalih, nego su ih sami tajno sahranili na beočinskom groblju. Od tada se u lokalnoj crkvi svake godine na Ognjenu Mariju vrši pomen nastradalima.

Od tada se, prema kazivanju mještana, ovdje odigravaju nekakve misteriozne radnje u režiji duhova, a palata kao da opravdava nadimak – “dvorac izgubljenih duša”.
U drugom svjetskom ratu zamak je bio sjedište njemačke komande. Krajem 80-ih godina počeo polako, ali sigurno da tone, stičući kvalifikacije ukletog mjesta. Neki su dolazili sa drugačijim namjerama, da bi skidali parket ili lustere i prostirali ih u svoje domove, dok su neki drugi tvrdili da su to radile nečastive sile.

Danas je posjeta dvorcu zvanično zabranjena, a svaki ulazak ovdje odigrava se na sopstvenu odgovornost. Uz mogućnost da vam se plafon sruši na glavu ili da propadnete kroz pod.

– Zamalo se to desilo pjevačici Danijeli Vranić kada je snimala spot za pjesmu “Harfa”. Taman kada su se uključile kamere, urušio se dio poda na kome su ona i njena ekipa stajali. Srećom, niko nije povrijeđen.

Jedino ko nema straha su narkomani. Dok mrak polako pada nad Beočinom oni se okupljaju, jer je to njihovo vrijeme za dvorske “igre”, a oni se ne plaše duhova. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending