Pratite nas

Razglednice

Šta se dešava s Rogozničkim jezerom: ZMAJEVO OKO SMRDI NA TRULA JAJA, OSTALO BEZ KISIKA…

Published

on

Naučnici s Instituta Ruđer Bošković koji proučavaju Rogozničko jezero ovih dana su primijetili promjenu u njegovoj boji i mirisu. Riječ je o pojavi anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera i širenju toksičnog sumporovodika. Ovom prirodnom procesu pogoduju ekstremni vremenski uslovi, poput naglog pada temperature atmosfere, priopćili su iz Instituta.

Rogozničko jezero, u narodu poznato i kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sistem na Jadranu i Mediteranu. Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika ovo jezero uvršteno na kartu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.

“Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja, te je promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu. U jezeru je tokom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranja polisulfida i elementarnog sumpora koji se usljed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu što je promijenilo transparentnost i boju jezera”, objasnili su naučnici s Ruđera, a objavio je Net.hr.

“Jezero je od nedjelje 27. septembra/rujna ove godine potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta”, objašnjava dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a te projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ)

”Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera je prirodni proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uslovii, poput naglog pada temperature atmosfere, koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad zadnjih desetak godina ovakve nagle promjene su sve učestalije”, kažu naučnici.

“Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se hemijski procesi više-manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana. Prema dosadašnjim saznanjima za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne tačke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja”, objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.

Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada samo tri puta, u septembru 1997., oktobru 2011., te 2016. godine. Jezero je predmet prirodnonaučnih istraživanja naučnika IRB-a u saradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za more i priobalje u Dubrovniku te splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo kao i timom međunarodnih kolega još od 1990. godine. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending