Pratite nas

Razglednice

Rodno mjesto Marka Pola: IZ PTIČIJE PERPEKTIVE KORČULA LIČI NA RIBLJU KOST

Published

on

Na krajnjem jugu Hrvatske smjestila se jedna od omiljenih destinacija u Dalmaciji. Ovo je priča o predivnoj i zelenoj Korčuli. Ovo ostrvo odavno prednjači u broju stanovnika, ali i gustoći dokaza civilizacijskog razvoja. Naseljeno još od praistorijei, o čemu svjedoče nalazi iz kamenog doba otkriveni u Veloj Spili kraj Vele Luke, Korčula nudi mnogo više od putovanja u prošlost.

Jedno od najpoznatijih odredišta za brojne turiste nalazi se u središtu starog grada Korčule, sjeverno od Crkve Sv. Marka, gdje je smještena kuća koja je pripadala porodici Polo i za koju se vjeruje da je u njoj rođen poznati trgovac, svjetski putnik i putopisac Marko Polo.

On je 1298. godine zarobljen u pomorskoj bici između Genove i Venecije, koja se odigrala ispred Korčule. Odveden je u Genovu i bačen u tamnicu gdje je priče sa svojih putovanja po Aziji ispričao svom cimeru Rustichelliju, koji ih je na sreću mnogih koji su sanjali o pustolovinama zapisao, ne bi li iz njih nastala knjiga „Il Milione”, treća najprevođenija i najčitanija knjiga nakon Biblije i Kurana.

No istorijeske zanimljivosti ne prestaju s Markom Polom, već tek počinju. Ako se u gradu Korčuli nađete u ljetnim mjesecima, imat ćete priliku vidjeti i fascinantnu “Morešku”, vitešku igru čija tradicija ide i nekoliko stoljeća unazad. Najstariji zapis „Moreške“ je iz 1666., ali se smatra da se ukorijenila u Korčuli i znatno ranije.

Kada ste već u blizini glavnog gradskog trga nemoguće je ne uočiti katedralu Sv. Marka. Izgrađena je u gotičko-renesansnom stilu, a na samom ulazu krase ju predivna romanička vrata na kojima se nalazi reljef Adama i Eve, dok je na vrhu kip Sv. Marka. Katedrala, kao i većina grada, su izgrađeni od vrhunskog vapnenca koji se „vadio“ iz kamenoloma na otočićima korčulanskog arhipelaga: Vrniku i Kamenjaku.

Nemojte propustiti ni šetnju “ulicom filozofa”, jedinom ulicom u jezgri koja nema stepenice, a zanimljiva će mnogima biti i činjenica da iz ptičje perspektive stari grad sliči na riblju kost jer su ulice izgrađene tako da štite grad od snažnih vjetrova koji često pušu na ovome području, što čini stanovnicima život vrlo ugodnim.

No istorijsko bogatstvo nije sve što vam nudi Korčula. Ako ste avanturističkog duha valja spomenuti kako se ovdje nalazi i jedan od najznačajnijih sredozemnih špiljskih lokaliteta. Vela Spila bila je kontinuirano nastanjena od kraja paleolitika do sredine brončanog doba, a život prapovijesnog stanovništva u tom dugom razdoblju otkrivaju nam 8,8 m debele naslage iznimno bogate artefaktima.

Na ostrvu je do sada popisano 160 speleoloških objekata od kojih 60 još nije istraženo te se pretpostavlja da ima još barem 100 špilja i jama. Tako u dvije najljepše i najdublje ostrvske špilje, Samograd kod Račišća i Jamu pod Bilušin vrhom kod Žrnova, mogu ući samo istraživačke speleološke ekipe i nisu otvorene za javnost.

Ako vas pak ne zanimaju dubine, zanimljivo je kako je kanal između Pelješca i Korčule posebno popularan među jedriličarima na dasci zbog pogodnih vjetrova, a nautičari zaklon mogu potražiti u mnogim uvalama, među kojima je najzaštićenija Vela Luka ili marina u gradu Korčuli.
Čak 182 km obale nudi mnoge mogućnosti od ronjenja korčulanskim akvatorijem, bicikliranja pa sve do pješačenja (20 biciklističkih i 25 pješačkih staza) te kajakarenja i jedrenja – za prave avanturiste Korčula je prava oaza.

Na jednom od najpošumljenijih otoka Jadrana raste i brojno samoniklo ljekovito i aromatično bilje, a tu se nalazi i endemska biljna vrsta – Crna orhideja.
Dok vas mame mirisi bilja i mora u mjestu Lumbarda možete nazdraviti s čašom grka, vina specifičnog za to mjesto, a koje se ne izvozi – tako da je jedinstvena prilika da ga probate baš ovdje. Osim po Grku, Korčula je poznata i po svom Pošipu, koji je još 1967. postao prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim porijeklom. Također, ne propustite degustirati i bijelo vino Rukatac, ali i korčulanski crni Plavac.

A ako je jedino što trebate samo predivna plaža i kristalno more, Korčula će isto tako ispuniti sva vaša očekivanja. Najpoznatija je svakako Pupnatska Luka koja se diči iznimnom čistoćom. Samo 15-ak kilometara od centra Korčule prekrasna šljunčana plaža pruža pogled do Lastova, pa i šire.

S druge strane, najpoznatija pješčana plaža je Vela Pržina u Lumbardi koja se nalazi s druge strane mjesta. Gleda na otvoreno more i arhipelag otoka Lastova, a okružena je vinogradima i zaštićena od sjevernih i zapadnih vjetrova.

Isto tako plaža Bilin Žal (Lumbarda) jedna je od rijetkih prirodnih pješčanih plaža u Hrvatskoj. Smještena na sjevernoj strani Lumbarde ova plaža ima prekrasan pogled na poluotok Pelješac i otoke korčulanskog arhipelaga.(Naj portal)

Razglednice

Njih dvoje imaju jedinstven stil života: ŽIVE BEZ STALNOG DOMA, ČUVAJUĆI TUĐE KUĆE PO SVIJETU

Published

on

Jedan britansko-američki bračni par pronašao je jedinstven način života – nemaju stalni dom niti troškove stanovanja, već putuju svijetom čuvajući kuće i stanove nepoznatih ljudi. Zauzvrat, imaju besplatan smještaj i brinu o ljubimcima i biljkama vlasnika dok su oni odsutni.

Ovaj način života omogućava im da uštede na troškovima stanovanja, što im odgovara, i ne planiraju da stanu.

“Oboje volimo putovanja, a ovakav stil života privlačio nas je od samog početka. Upoznali smo se 2013. dok smo oboje živjeli u inostranstvu, i odmah smo zavoljeli ovu ideju. Čuvanje nečijeg doma uglavnom uključuje brigu o kućnim ljubimcima, biljkama, održavanje sigurnosti i higijene doma, a sve u zamjenu za besplatan smještaj – objašnjava Ejmi Hornsbi.

Do sada su obišli oko 15 zemalja i stekli brojne prijatelje, među kojima su i ljudi i životinje. Ovako mogu da putuju polako i posjećuju manja mjesta i sela koja bi kao turisti vjerovatno propustili.

Putujući i boraveći u tuđim domovima, oni rade na daljinu – Ejmi kao slobodni pisac, a njen suprug kao učitelj engleskog jezika. Iako su daleko od klasičnog doma, ovakav način života omogućava im minimalne troškove dok istražuju svijet i zarađuju.

Ona i njen suprug prvi put su čuli za ovakav način putovanja dok su živjeli u Južnoj Koreji, a zatim se preselili u Poljsku. Kroz preporuke i grupe na društvenim mrežama, pronašli su ljude kojima je bila potrebna briga za kućne ljubimce tokom njihovog odsustva. Tako su stekli prve preporuke, što im je kasnije pomoglo u prijavama na platforme za čuvanje kuća.

Prve zadatke dobili su u Engleskoj, gdje su čuvali mačke, a potom i papagaja. Ovaj način života brzo je postao njihova svakodnevica, a sa mnogim vlasnicima su ostali u kontaktu. Dvoje vlasnika čak su im bili svjedoci na vjenčanju tokom pandemije.

Poslije više od 50 čuvanja, znaju šta im odgovara. Uživaju u minimalizmu, brizi za prelijepe životinje i stvaranju jedinstvenih uspomena. Povremeno moraju popuniti praznine sa nekoliko noćenja u hotelima, ali ih to ne ometa u njihovom načinu života.

Tokom pandemije su pokušali da se skrase u Engleskoj, ali ubrzo su shvatili da im to ne odgovara. Vratili su se putovanjima, prodali svoj namještaj i nastavili sa životom bez stalnog doma.

Iako mnogima ovakav način života nije razumljiv, Ejmi i njen muž ga istinski vole i vjeruju da je život prekratak da bi se živjelo po tuđim očekivanjima, prenosi Business Insider. (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending