Pratite nas

Razglednice

Rodno mjesto Marka Pola: IZ PTIČIJE PERPEKTIVE KORČULA LIČI NA RIBLJU KOST

Published

on

Na krajnjem jugu Hrvatske smjestila se jedna od omiljenih destinacija u Dalmaciji. Ovo je priča o predivnoj i zelenoj Korčuli. Ovo ostrvo odavno prednjači u broju stanovnika, ali i gustoći dokaza civilizacijskog razvoja. Naseljeno još od praistorijei, o čemu svjedoče nalazi iz kamenog doba otkriveni u Veloj Spili kraj Vele Luke, Korčula nudi mnogo više od putovanja u prošlost.

Jedno od najpoznatijih odredišta za brojne turiste nalazi se u središtu starog grada Korčule, sjeverno od Crkve Sv. Marka, gdje je smještena kuća koja je pripadala porodici Polo i za koju se vjeruje da je u njoj rođen poznati trgovac, svjetski putnik i putopisac Marko Polo.

On je 1298. godine zarobljen u pomorskoj bici između Genove i Venecije, koja se odigrala ispred Korčule. Odveden je u Genovu i bačen u tamnicu gdje je priče sa svojih putovanja po Aziji ispričao svom cimeru Rustichelliju, koji ih je na sreću mnogih koji su sanjali o pustolovinama zapisao, ne bi li iz njih nastala knjiga „Il Milione”, treća najprevođenija i najčitanija knjiga nakon Biblije i Kurana.

No istorijeske zanimljivosti ne prestaju s Markom Polom, već tek počinju. Ako se u gradu Korčuli nađete u ljetnim mjesecima, imat ćete priliku vidjeti i fascinantnu “Morešku”, vitešku igru čija tradicija ide i nekoliko stoljeća unazad. Najstariji zapis „Moreške“ je iz 1666., ali se smatra da se ukorijenila u Korčuli i znatno ranije.

Kada ste već u blizini glavnog gradskog trga nemoguće je ne uočiti katedralu Sv. Marka. Izgrađena je u gotičko-renesansnom stilu, a na samom ulazu krase ju predivna romanička vrata na kojima se nalazi reljef Adama i Eve, dok je na vrhu kip Sv. Marka. Katedrala, kao i većina grada, su izgrađeni od vrhunskog vapnenca koji se „vadio“ iz kamenoloma na otočićima korčulanskog arhipelaga: Vrniku i Kamenjaku.

Nemojte propustiti ni šetnju “ulicom filozofa”, jedinom ulicom u jezgri koja nema stepenice, a zanimljiva će mnogima biti i činjenica da iz ptičje perspektive stari grad sliči na riblju kost jer su ulice izgrađene tako da štite grad od snažnih vjetrova koji često pušu na ovome području, što čini stanovnicima život vrlo ugodnim.

No istorijsko bogatstvo nije sve što vam nudi Korčula. Ako ste avanturističkog duha valja spomenuti kako se ovdje nalazi i jedan od najznačajnijih sredozemnih špiljskih lokaliteta. Vela Spila bila je kontinuirano nastanjena od kraja paleolitika do sredine brončanog doba, a život prapovijesnog stanovništva u tom dugom razdoblju otkrivaju nam 8,8 m debele naslage iznimno bogate artefaktima.

Na ostrvu je do sada popisano 160 speleoloških objekata od kojih 60 još nije istraženo te se pretpostavlja da ima još barem 100 špilja i jama. Tako u dvije najljepše i najdublje ostrvske špilje, Samograd kod Račišća i Jamu pod Bilušin vrhom kod Žrnova, mogu ući samo istraživačke speleološke ekipe i nisu otvorene za javnost.

Ako vas pak ne zanimaju dubine, zanimljivo je kako je kanal između Pelješca i Korčule posebno popularan među jedriličarima na dasci zbog pogodnih vjetrova, a nautičari zaklon mogu potražiti u mnogim uvalama, među kojima je najzaštićenija Vela Luka ili marina u gradu Korčuli.
Čak 182 km obale nudi mnoge mogućnosti od ronjenja korčulanskim akvatorijem, bicikliranja pa sve do pješačenja (20 biciklističkih i 25 pješačkih staza) te kajakarenja i jedrenja – za prave avanturiste Korčula je prava oaza.

Na jednom od najpošumljenijih otoka Jadrana raste i brojno samoniklo ljekovito i aromatično bilje, a tu se nalazi i endemska biljna vrsta – Crna orhideja.
Dok vas mame mirisi bilja i mora u mjestu Lumbarda možete nazdraviti s čašom grka, vina specifičnog za to mjesto, a koje se ne izvozi – tako da je jedinstvena prilika da ga probate baš ovdje. Osim po Grku, Korčula je poznata i po svom Pošipu, koji je još 1967. postao prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim porijeklom. Također, ne propustite degustirati i bijelo vino Rukatac, ali i korčulanski crni Plavac.

A ako je jedino što trebate samo predivna plaža i kristalno more, Korčula će isto tako ispuniti sva vaša očekivanja. Najpoznatija je svakako Pupnatska Luka koja se diči iznimnom čistoćom. Samo 15-ak kilometara od centra Korčule prekrasna šljunčana plaža pruža pogled do Lastova, pa i šire.

S druge strane, najpoznatija pješčana plaža je Vela Pržina u Lumbardi koja se nalazi s druge strane mjesta. Gleda na otvoreno more i arhipelag otoka Lastova, a okružena je vinogradima i zaštićena od sjevernih i zapadnih vjetrova.

Isto tako plaža Bilin Žal (Lumbarda) jedna je od rijetkih prirodnih pješčanih plaža u Hrvatskoj. Smještena na sjevernoj strani Lumbarde ova plaža ima prekrasan pogled na poluotok Pelješac i otoke korčulanskog arhipelaga.(Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending