Medicina nikad prije nije imala toliko dijagnoza, pa ni lijekova — a veza profita i farmacije je očigledna.Ovih dana brojni novi poremećaji, zastrašujuća zdravstvena stanja i mentalne bolesti privlače pažnju ljudi i stvaraju atmosferu straha i brige za zdravlje.

Ono što jedemo nas ubija, ono što dišemo nas ubija, a čak i vaj-faj i voda za piće predstavljaju smrtnu opasnost.

Realno, često se radi o zastrašivanju koje podstiču farmaceutske industrije kojima panika pomaže da prodaju proizvode i ostvare profit na račun lakovjerne javnosti.

„Krajnji cilj vladajućeg sastava je da svaku pobunu protiv njega okvalifikuje kao mentalni poremećaj, pa uz pomoć farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje će takođe tretirati samo kao ’pokvarene mašine‘ i izvor profita“, tvrdi francuski parlamentarni zastupnik i doktor Bernard Debre.

On je koautor knjige „4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova“, u kojoj ističe kako je polovina lijekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebna i neefikasna, a pet odsto medikamenata je opasno za zdravlje.

Lijekovi — priča o obmani
Radi se o svojevrsnoj „borbi s vjetrenjačama“ jer su na drugoj strani kapital i farmaceutska industrija, kao i cijeli zdravstveni sistem koji to podržava. U zdravstvu to se odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije.

Tako tzv. farmaceutska mafija utišava prirodne tradicionalne lijekove i proizvodi sintetičke, koji najčešće imaju brojne nuspojave i navikavaju organizam na to da se bez njih više ne može.

Stručnjaci ističu samo neke od modernih i aktuelnih zdravstvenih briga koje su najčešće obična glupost.

1. Danas su svi osjetljivi na gluten
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici i on daje elastičnost testu, pomažući mu da se podigne i zadrži svoj oblik. On je u pšenici, raži, ječmu i zobi. Većina prehrambenih namirnica sadrži gluten — od pica, tjestenina, hljeba i raznih industrijski prerađenih namirnica.

Pažnja koju privlači gluten nije nastala toliko zbog priče o celijakiji, već zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko tijelo nije sposobno da vari gluten u mjeri u kojoj ga mi unosimo u sebe.

„Za to ne postoje realni i prihvaćeni zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga većina ljudi normalno vari“, kaže dr Zukerbrot.

2. Halitoza je izmišljena bolest
Halitoza najčešće nastaje usljed fermentacije čestica hrane anaerobnim gram negativnim bakterijama u ustima, čime se stvaraju sumporni spojevi, poput vodonikovog sulfida i metala merkaptana. Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju materije koje se mogu osjetiti u dahu, a koje se, mada nemaju izrazito neugodan miris, tipično smatraju halitozom.

Zbog zadaha sve više ljudi posjećuje ljekare, koji pak propisuju specijalne paste za zube i vodice za ispiranje usta, na čemu industrija zarađuje ogroman novac. Međutim, stručnjaci tvrde da je zadah u većini slučajeva obična izmišljotina i da je prirodno da se u dahu osjeća određen miris i da se to stanje najčešće može popraviti većim unosom vode i promjenom ishrane.

3. Detoksikacija je glupost
Dodaci prehrani i razni preparati za detoksikaciju tijela jedno su od najbrže rastućih tržišta na svijetu — kaže dr Nik Fuler sa Univerziteta „Sidni“, koji ističe da za njihovo djelovanje postoji vrlo malo dokaza. Na primjer, vrlo su popularni detoks-proizvodi na bazi čičkovog mlijeka ili pak maslačka, iako nema studije koja potvrđuje njihov efekt.

Fuler kaže kako jetra prirodno eliminiše neželjene materije iz tijela kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lijekova ne samo da ne može pomoći, već opterećuje jetru dodatnim sastojcima koje mora da razgradi.

„Ono što treba preduzeti je izbjegavanje alkohola i treba se hraniti zdravo, ako već želite da se detoksikujete, uzimajte prirodne čajeve, voće i povrće“, naglašava Fuler.

4. Snižavanje lošeg holesterola sprječava bolest srca
Možda jedan od najvećih zdravstvenih mitova zapadne kulture jest zloupotreba izmišljenog termina „loš holesterol“. Osim toga, naivna javnost je prevarena lažnom vezom holesterola i kardiovaskularnih bolesti. Nikad nije dokazano da holesterol uzrokuje bolesti srca. Naprotiv, holesterol je od vitalnog značaja za tijelo i bilo kakav pokušaj njegovog snižavanja može imati pogubne posljedice, naročito kako starimo.

Postali smo društvo toliko opsjednuto jedenjem hrane niskog holesterola i masnoće da se sada mnogi zdravstveni stručnjaci pitaju koje su posljedice toga, kao i brojnih lijekova koji se uzimaju za snižavanje holesterola.

5. Svaki četvrti čovjek depresivan
Britanski naučnici tvrde da prozak, seroxat i slični antidepresivi djeluju kao lažni, placebo lijekovi i nisu djelotvorni. Do rezultata, objavljenih u u časopisu „PloS medicine“, došli su analizom 47 kliničkih studija, od kojih su neke bile sve do danas nedostupne javnosti.

Osim toga, danas je svaki četvrti čovjek u zapadnom svijetu depresivan — a nameće se pitanje kako je to moguće i zašto tako nije bilo prije. Prevelika skoncentrisanost na sebe i na vlastitu sreću kao i nametnuti ideal sretnog života mnogima daje iluziju da su bolesni, iako se možda samo nalaze u prirodnoj, lošijoj životnoj fazi.

6. Postoje sigurne doze hemikalija u lijekovima
Mjere su „prihvatljive“ od strane industrije i regulatornih standarda, ali naša izloženost „prihvatljivim nivoima“ drugih toksičnih hemikalija koje u našem tijelu ulaze u interakciju i izazivaju razne probleme nikad nisu uzeti u ozbiljno razmatranje.

Ne postoji sigurna doza otrova jer tijelo prepoznaje i najniže doze i odmah stvara upalne procese i imuni odgovor kako bi se borio sa stranim tijelom. Toksične hemikalije se sada nalaze svuda, u školama i na našim radnim mjestima. Oni uzrokuju postupno propadanje svakog sastava u našem tijelu i uzrokuju mnoge bolesti. (Naj potal)