Sa pet miliona noćenja prošle godine, ostrvo Krk je bilo među turističkim liderima na Jadranu, a najave i očekivanja za ovu ljetnju sezonu govore da će rekord ponovo biti oboren.
Kao i u ostatku Istre i Kvarnera, Nijemci su najbrojniji gosti na Krku i tako će vjerovatno biti i ove godine. Slijede ih i drugi veliki zapadni narodi, a uprkos geografskoj udaljenosti, sve je više gostiju iz Bosne i Hercegovine koji se odlučuju za odmor na Krku. Najviše ih je iz jugozapadnih krajeva Bosne i Hercegovine.
Krk je po mnogo čemu posebno ostrvo. Prije svega zbog činjenice da je sa kopnom povezan mostom i što, za razliku od ostalih jadranskih ostrva, ne morate da koristite trajekt ili brod kao prevozno sredstvo da biste došli do i od Krka. Tu je i aerodrom, koji je veoma prometan u ljetnoj sezoni.
Mnogo je intrigantnih informacija o ovom ostrvu na sjevernom Jadranu, koje pored svojih prirodnih ljepota, brojnih plaža i gastronomske ponude, privlači milione gostiju iz cijelog svijeta. Naime, oni koji su ljetovali na Krku do 1993. godine bili su uvjereni da su posjetili najveće jadransko ostrvo.
Tada su, s druge strane, geodeti savremenim kompjuterskim mjerenjima došli do podatka da su Krk i susjedno ostrvo Cres potpuno identični po površini, 405,78 kvadratnih kilometara. Međutim, s obzirom na to da nivo Jadranskog mora postepeno raste, a obale ostrva Cresa su strmije od Krka, za očekivati je da će Cres u bliskoj budućnosti postati najveće ostrvo na Jadranu.
Stanovnike i turističke radnike Krka ovo ne brine, jer, kažu, imaju mnogo drugih dobara kojima će privući goste. Ljubitelji istorije svakako neće propustiti posjetu crkvi Svete Lucije kod Baške, gdje je sredinom 19. vijeka pronađena Bašćanska ploča, drevni hrvatski spomenik, pisan prelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine. Danas je na Krku sačuvana kopija ovog, svakako jednog od najpoznatijih spomenika iz tog dijela istorije.
Bogato istorijsko naslijeđe Krka može se doživjeti gotovo na svakom koraku. Sam grad Krk poznat je po brojnim građevinama, srednjovjekovnoj baštini koja je nastala u vrijeme mletačke dominacije ovim prostorom. Krčki knezovi Frankopani su se istakli u ovom periodu i uspjeli su da ostanu u Krku nekoliko vijekova zahvaljujući svom vještom političkom koketiranju sa Venecijom. Danas se, gotovo u izvornom stanju, može vidjeti Frankopanski dvorac, koji je sačuvan kao svjedok bogate istorije ovog grada.
U gradu se nalaze brojne crkve, palate i kule, kao što su Palata Porat, Kula Garbin i Kula Vela Placa. Gradskim ulicama dominiraju kamene kuće sa crvenim krovovima i prozorima ukrašenim cvjetnim motivima. Posebnu atmosferu grada Krka čini i živahna ljetna scena koja nudi razne kulturne i zabavne događaje. Panoramom grada, međutim, dominira zvonik katedrale, izgrađen u gotičkom stilu u 16. vijeku. Godine 1767. umjesto dosadašnjeg šiljastog vrha sagrađen je barokni zvonik i postavljen anđeo.
Na Krku ima mnogo mjesta koja vrijedi posjetiti, ali malo turista propušta odlazak u Vrbnik. To je jedno od najstarijih mjesta na ostrvu. Prvi put se pominje 1100. godine. Zbog svoje bogate istorije, Vrbnik se naziva kolijevkom hrvatske pismenosti. Svojim urbanim dizajnom plijeni posjetioce, jer je premrežena nizom uskih popločanih ulica, a njegove kamene kuće izdižu se iznad mora u veoma skladnu cjelinu.
Vrbnik je poznat i po “najužoj ulici na svetu“. Najuži dio Klančićeve ulice širok je tek nešto više od četrdesetak centimetara, a prolazak kroz njega predstavlja izazov za sve posjetioce, posebno one korpulentne.
Prema Ginisovoj knjizi rekorda, najuža uličica nalazi se u njemačkom Rojtlingenu, ali kako je zapravo riječ o prolazu između dvije zgrade, Vrbničani odlučno tvrde da je njihova ulica Klančića “najuža prava ulica na svijetu”. (Naj portal)
