Zamrznuti, sušeni ili u prahu: od sada se i cvrčci mogu koristiti kao hrana u EU. Šta je tačno dozvoljeno, koje su prednosti insekata u ishrani, šta je sa alergijama – i koliko su Evropljani spremni da jedu insekte?

U Evropskoj uniji je od kraja januara 2023. dozvoljena prodaja djelimično odmašćenog praha kućnog cvrčka (Acheta domesticus). Prema zakonskoj regulativi, to je za sada dozvoljeno samo vijetnamskoj firmi Cricket One. Poslije analize naučnih studija, insekt poznat kao domaći cvrčak ili zrikavac, prethodno je uvršten na listu novih namirnica u EU, što mora da se uradi sa svakom novom namirnicom. Za ljudsku ishranu u EU mogu sada da se prerađuju i larve sjajnocrne bube pšenične buđi (Alphitobius diaperinus).

Slična pravila već neko vrijeme postoje za skakavce migrante (Locusta migratoria) i larve bube brašnare, odnosno žute crve brašnare (Tenebrio molitor). U Evropskoj uniji su dakle za ishranu dozvoljene četiri vrste insekata, a zahtjevi za još osam čekaju na odobrenje.

U kojim namirnicima su dozvoljeni insekti?

U svim vrstama namirnica. Njihov prah se od sada može naći, između ostalog – u hljebu i pecivima, keksu i krekerima, gotovim mješavinama za hljeb i kolače, tjesteninama, sosovima i supama, zamjenama za meso i mlijeko, proizvodima od krompira i čokoladi. Takvi proizvodi onda više ne smiju biti označeni kao veganski ili vegetarijanski.

Da li su Evropljani spremni da jedu insekte?

Međutim, ostaje da se vidi da li će i koliko brzo takvi proizvodi postati popularni. Do sada je hrana sa insektima bila „zaista veoma, veoma mala tržišna niša“, objašnjava Armin Valet iz Hamburškog savjetodavnog centra za potrošače. U Njemačkoj je trenutno dostupno samo nekoliko proizvoda sa malom količinom insekata – poput nekih specjalnih slatkiša ili tjestenina. Još je „zaista veoma daleko“ dan kada će se prah insekata mješati u keks ili brašno, kaže Valet.

Prema izvještaju (2020.) Evropske potrošačke organizacije koju delimično finansira EU, ogromna većina ljudi u EU ne želi da zamijeni meso za insekte – tačnije, tri četvrtine ne želi, a dodatnih 13 odsto nije sigurno. U Njemačkoj, 80 odsto ljudi kaže da im se gadi ideja da jedu insekte, prema izvještaju njemačke agencije za životnu sredinu UBA iz 2022.

“Gađenje se smatra najvećom preprekom za uvođenje insekata na zapadno tržište hrane”, napisali su autori. Studija objavljena u decembru pokazala je da su ljudi spremniji da jedu insekte nakon što su im objašnjene prednosti za životnu sredinu.

Da li je moguće da jedemo insekte a da to ne znamo?

Ne, jer insekti moraju biti označeni na proizvodima. „Nije nam poznato da je to nekako negdje umješano“, kaže Valet. Komisija EU jasno stavlja do znanja: „Svako može sam da odluči da li će kupiti hranu napravljenu od ili sa insektima.“ Prema pravilniku, spisak sastojaka mora da sadrži: „Acheta domesticus (kućni cvrčak), smrznut“. Valet, pak, zahtijeva jasno označavanje na pakovanju: „I to lako razumljivo za svakoga. Na primjer, ‚Keks sa insektima’ ili ‘Tjestenine sa insektima’.“

Da li ćemo jesti insekte iz prirode?

Ne. Niko ne mora da brine da će divlji insekti završiti u namirnicima. Prema savejtodavnim centrima za potrošače, jestivi insekti koji se nude u Njemačkoj potiču isključivo iz kontrolisanog uzgoja. „Za sada ne postoje propisi o uzgoju insekata u Nemačkoj“, pišu zaštitnici potrošača. Između ostalog, potrebno je regulisati u kakvom prostoru mogu da se gaje insekti za ishranu, upotrebu lijekova kao i način ubijanja.

Koliko su hranljivi insekti?

Širom svijeta se u ishrani koristi više od 1900 vrsta insekata. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u različitim studijama je otkrila da su oni veoma hranljiv i zdrav izvor hrane sa visokim sadržajem proteina, vitamina, nezasićenih masnih kiselina, vlakana i minerala. Prema Njemačkom udruženju potrošača, sadržaj proteina kod insekata je sličan sadržaju bjelančevina goveđeg, svinjskog ili ćurećeg mesa, ali varira u zavisnosti od vrste insekata.

Na šta treba da paze alergičari?

Kao i kod mnogih drugih namirnica i inseketi mogu u rijetkim slučajevima da izazovu reakcije – na primjer kod ljudi koji su alergični na ljuskare, mekušce i grinje kućne prašine. Tačnije, hitin u egzoskeletu insekata može izazvati alergijske reakcije. Teško svarljiva vlakna se takođe nalaze u školjkama i pečurkama. Nakon procjene različitih studija, Evropska agencija za bezbjednost hrane je došla do zaključka: prah kućnog cvrčka, u predloženim količinama, je bezbijedan za ljude. Odgovarajuće informacije moraju biti navedene u neposrednoj blizini liste sastojaka.

Šta je sa održivošću?

Prema ekološkoj organizaciji WWF, ekološki bilans insekata je znatno bolji od govedine, svinjetinea i piletine. „U poređenju sa mesom, za proizvodnju insekata je potrebno znatno manje poljoprivrednog zemljišta“, kaže WWF. U poređenju sa piletinom – oko 50 odsto manje. Prema FAO-u, da bi proizveli istu količinu proteina, cvrčcima je potrebna oko dvanaestina hrane koju pojedu goveda. Uzgoj insekata emituje manje štetnih gasova. Takođe je izračunato da je jestivi udio insekata od 80 odsto znatno veći od, na primjer, govedine (40 odsto). (Najportal)