Razglednice
BH. stazama i bogazama: POSEBAN JE DOŽIVLJAJ POSJETITI TROGLAV – PLANINU VILA, HAJDUKA, USKOKA I ODMETNIKA
Troglav je jedna od onih mitskih planina koje obavija aura tajanstvenosti i mističnosti, a kojima je tako bogata Bosna i Hercegovina. Sa svojih 1.913 metara nadmorske visine najviša je u planinskom vijencu Dinare, te predstavlja granično područje između naše zemlje i Republike Hrvatske.
Ova sura planina s impresivnim kamenitim vrhovima dominira prostranim Livanjskim poljem, a na njene vrhove vodi nekoliko, manje ili više zahtjevnih planinskih staza. Planinski sklop Troglava dugačak je oko trideset, te širok desetak kilometara, nalazi se na području općine Livno, a od drugih masiva Dinare, te od susjedne planine Kamešnice, odvojen je planinskim dolinama i sedlima.
Uspon na Troglav s bosanskohercegovačke strane započinje od Sajkovića drage, iz Livanjskog polja šumskim putem koji vijuga kroz živopisne i guste šume bukve, jele i smreke, a poslije nekoliko stotina metara nadmorske visine krajolik se iznenada preobražava u stjenovito područje oblikovano nadnaravnim stjenovitim oblicima, koji planinskom pejsažu daju osobitu čar.
U ovome bezvodnom i negostoljubivom području rastu samo polja kleke, patuljaste crnogorične kulture koju je priroda obdarila sposobnošću da opstaje i preživljava na kamenitom terenu.
Kroz gustu klekovinu, preko sipara i kamenja vodi planinska staza koja je među planinarima i zaljubljenicima u prirodu poznata pod nazivom “Krvava Meri”. Staza je na nekim mjestima opasna jer vijuga obodima klisurastih litica, pa je potrebno i određeno alpinističko umijeće da bi se uspješno savladale sve prepreke.
Kretanje ovim valovitim mrežastim krasom, s labirintom kamenitih vrhunaca i dubokih ponikava koje nalikuju mjesečevoj površini s kraterima, iziskuje veliki oprez, jer se lako može dogoditi da noga sklizne s glatkog ili vlažnog kamena, pa se može doživjeti neugodna povreda koja u planini nekada može biti i kobna.
Zbog toga je neophodno slijediti markacijske oznake, kako bi se izbjegle duboke udoline ili rupe u krasu, te sačuvala potrebna snaga. Padine Troglava su posebno atraktivne zimi, kada snježni pokrivač i ledena kora ispeglaju sve neravnine i njegova padine pretvore u ravne plohe. Tada ovu planinu pohode brojni avanturisti naoružani specijalnom opremom koja je prilagođena zimskim usponima, te se penju na njene vrhove. Bez takve opreme, kretanje zaleđenim krajolikom može biti opasno po život, a svaka greška tragična.
Planinari često vole reći kako se niti jedna planina ne može osvojiti niti pokriti, već se na nju možete popeti jedino ako vam ona to dozvoli, zbog čega uvijek treba poštovati prirodu i živjeti u simbiozi s njom.
Uloženi napor i umor odmah se zaboravljaju po izlasku na vrh planine, koji je mala zaobljena zaravan označena geodetskim stupom, gdje je ispisan naziv i nadmorska visina, a u neposrednoj blizini nalazi se i kutija s planinarskim žigom. Najviše područje, kako i sam naziv govori, čine tri vrha udaljena stotinak metara jedan od drugog i to Veliki Troglav (1.913 m), Srednji Troglav (1.790 m) i Mali Troglav (1.661 m).
Sam naziv vrha i planine, kako neki smatraju, potiče od imena troglavog boga iz rane praevropske mitologije Slavena i Kelta, a po obliku i iskonu sličan je Troglavu na Biokovu ili Triglavu u slovenačkim Alpama.
S ovoga mjesta na sve strane puca veličanstven pogled na druge planinske masive koji se prostiru dokle oko doseže. Jasno se vidi ostatak Dinare, Cetinsko i Livanjsko polje, vještačko jezero Peruča, te u daljini Jadransko more, a posebno upečatljivu sliku ostavlja pogled na obronke sipara i travnatih zaravni. Poput ostalih planina i za Troglav se vezuju narodna predanja i mitovi po kojima je često obilaze troglave zmije, zmajevi i vile.
U selima koja se nalaze u podnožju planine i danas živi priča o vilama koje u noći za punog mjeseca izlaze na poljane i plešu svoja kola. Narodni mitovi ih opisuju kao lijepe djevojke dugih zlatnih kosa, odjevene u bijele haljine, koje, međutim, umjesto nježnih stopala imaju magareća kopita.
Njedra Troglava i cijelog dinarskog masiva uvijek su bili pribježište za brojne hajduke, uskoke i odmetnike koji su u gustim šumama i nepristupačnim predjelima nalazili sigurno utočište. Ovo je planina u koju se zaljubite na prvi pogled i kada je prvi put posjetite, uvijek joj se vraćate. (Naj portal)
Razglednice
Njih dvoje imaju jedinstven stil života: ŽIVE BEZ STALNOG DOMA, ČUVAJUĆI TUĐE KUĆE PO SVIJETU
Jedan britansko-američki bračni par pronašao je jedinstven način života – nemaju stalni dom niti troškove stanovanja, već putuju svijetom čuvajući kuće i stanove nepoznatih ljudi. Zauzvrat, imaju besplatan smještaj i brinu o ljubimcima i biljkama vlasnika dok su oni odsutni.
Ovaj način života omogućava im da uštede na troškovima stanovanja, što im odgovara, i ne planiraju da stanu.
“Oboje volimo putovanja, a ovakav stil života privlačio nas je od samog početka. Upoznali smo se 2013. dok smo oboje živjeli u inostranstvu, i odmah smo zavoljeli ovu ideju. Čuvanje nečijeg doma uglavnom uključuje brigu o kućnim ljubimcima, biljkama, održavanje sigurnosti i higijene doma, a sve u zamjenu za besplatan smještaj – objašnjava Ejmi Hornsbi.
Do sada su obišli oko 15 zemalja i stekli brojne prijatelje, među kojima su i ljudi i životinje. Ovako mogu da putuju polako i posjećuju manja mjesta i sela koja bi kao turisti vjerovatno propustili.
Putujući i boraveći u tuđim domovima, oni rade na daljinu – Ejmi kao slobodni pisac, a njen suprug kao učitelj engleskog jezika. Iako su daleko od klasičnog doma, ovakav način života omogućava im minimalne troškove dok istražuju svijet i zarađuju.
Ona i njen suprug prvi put su čuli za ovakav način putovanja dok su živjeli u Južnoj Koreji, a zatim se preselili u Poljsku. Kroz preporuke i grupe na društvenim mrežama, pronašli su ljude kojima je bila potrebna briga za kućne ljubimce tokom njihovog odsustva. Tako su stekli prve preporuke, što im je kasnije pomoglo u prijavama na platforme za čuvanje kuća.
Prve zadatke dobili su u Engleskoj, gdje su čuvali mačke, a potom i papagaja. Ovaj način života brzo je postao njihova svakodnevica, a sa mnogim vlasnicima su ostali u kontaktu. Dvoje vlasnika čak su im bili svjedoci na vjenčanju tokom pandemije.
Poslije više od 50 čuvanja, znaju šta im odgovara. Uživaju u minimalizmu, brizi za prelijepe životinje i stvaranju jedinstvenih uspomena. Povremeno moraju popuniti praznine sa nekoliko noćenja u hotelima, ali ih to ne ometa u njihovom načinu života.
Tokom pandemije su pokušali da se skrase u Engleskoj, ali ubrzo su shvatili da im to ne odgovara. Vratili su se putovanjima, prodali svoj namještaj i nastavili sa životom bez stalnog doma.
Iako mnogima ovakav način života nije razumljiv, Ejmi i njen muž ga istinski vole i vjeruju da je život prekratak da bi se živjelo po tuđim očekivanjima, prenosi Business Insider. (Naj portal)
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti1 mjesec
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti5 mjeseci
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON