Pratite nas

Razglednice

Upoznajte Komodo: OSTRVO ZMAJEVA

Published

on

Komodo ostrva postala su poznata po svojim drevnim stanovnicima – komodo zmajevima. Ali postoje još neke interesantne stvari zbog kojih bi trebalo da se upoznamo sa ovim ostrvom.

Komodo je jedno od 17.508 ostrva Indonezije. Dio malosundskog arhipelaga, kao i Nacionalnog parka Komodo.

Odlikuje ga miran travnati pejzaž koji remeti po koje usamljeno stablo palmira palme dok su vrhovi brdašaca obrasli gustim šumama koje su često obavijene izmaglicom. Na obalama Komoda neprestano se smjenjuju male uvučene pješčane plaže, ogoljene stijene ili guste mangrove šume.

Iako je Komodo ostrvo vulkanskog porijekla, na njemu nema aktivnih vulkana, ali su lakši zemljotresi česta pojava.

Površina ostrva iznosi 390 kvadratnih km. Broj stanovnika je u blagom porastu – 1928. godine na ostrvu je živjelo tridesetak stanovnika, a danas ih ima oko 2.000.

Da li možete da zamislite da se sretnete sa gušterom koji je narastao preko 3 metra? Ovde je to moguće!

Iznad plave vode indonežanskog moreuza Sape izdižu se neplodna travnata brda ostrva Komodo, Rinku, Padar, Flores i brojna manja ostrva koja zajedno čine Nacionalni park Komodo uspostavljen sa misijom da se od istrijebljenja sačuvaju komodo zmajevi, drevna vrsta guštera koja ih naseljava.

Komodo zmajevi su vrsta vrana koja živi nepromijenjena više od 4 miliona godina na ovim prostorima. Jedini su preostali primjerci drevnih varana koji su prije 25-40 milona godina bili endemska vrsta Azije. Danas se njihova brojnost na svakom od većih ostrva broja u hiljadama.

Naučnici sa Zapada, za postojanje ove vrste nisu znali sve do 1912. godine. Evropljani ga prvi put jesu zabilježili dvije godine ranije, kada je poručnik Van Stejn van Hensbroek iz holandske kolonijalne administracije čuo glasine o “kopnenom krokodilu”, ali je tek 1912. godine Piter Ovens, direktor Zoološkog muzeja u Bogoru, objavio rad o ovoj vrsti.

Ova grupa ostrva se nalazi u graničnoj zoni između dva velika životinjska kraljevstva: Australije i Evroazije. Stoga na prostoru žive sisari poput rusa jelena, veprova, makaki i cibetke, kao i mnogobrojne ptice i gmizavci.

Raznovrsnost živog svijeta na kopnu posebno impresionira kada se u obzir uzmu teški vremenski uslovi. Oko 8 mjeseci godišnje vladaju suše dok monsunski period donosi obilne padavine u preostala 4 mjeseca.

Diverzitet vrsta je posebno izražen u vodama oko ostrva. Do sada je detektovano oko 1.000 vrsti riba, 260 vrsti korala i oko 70 različitih vrsti sunđera. Kada na to dodate brojne vrste kitova, delfina i kornjača dobijete jedan od najbogatijih podvodnih predjela na planeti.

Ostrvo Komodo, koje je dio istoimenog nacionalnog parka na listi je svjetske baštine UNESCO-a. Mjesečno ga posjeti 10.000 turista, koji osim zbog komodo zmajeva, dolaze i kako bi uživali u odličnim lokacijama za ronjenje i prelijepoj prirodi. (Naj portal)

Razglednice

Njih dvoje imaju jedinstven stil života: ŽIVE BEZ STALNOG DOMA, ČUVAJUĆI TUĐE KUĆE PO SVIJETU

Published

on

Jedan britansko-američki bračni par pronašao je jedinstven način života – nemaju stalni dom niti troškove stanovanja, već putuju svijetom čuvajući kuće i stanove nepoznatih ljudi. Zauzvrat, imaju besplatan smještaj i brinu o ljubimcima i biljkama vlasnika dok su oni odsutni.

Ovaj način života omogućava im da uštede na troškovima stanovanja, što im odgovara, i ne planiraju da stanu.

“Oboje volimo putovanja, a ovakav stil života privlačio nas je od samog početka. Upoznali smo se 2013. dok smo oboje živjeli u inostranstvu, i odmah smo zavoljeli ovu ideju. Čuvanje nečijeg doma uglavnom uključuje brigu o kućnim ljubimcima, biljkama, održavanje sigurnosti i higijene doma, a sve u zamjenu za besplatan smještaj – objašnjava Ejmi Hornsbi.

Do sada su obišli oko 15 zemalja i stekli brojne prijatelje, među kojima su i ljudi i životinje. Ovako mogu da putuju polako i posjećuju manja mjesta i sela koja bi kao turisti vjerovatno propustili.

Putujući i boraveći u tuđim domovima, oni rade na daljinu – Ejmi kao slobodni pisac, a njen suprug kao učitelj engleskog jezika. Iako su daleko od klasičnog doma, ovakav način života omogućava im minimalne troškove dok istražuju svijet i zarađuju.

Ona i njen suprug prvi put su čuli za ovakav način putovanja dok su živjeli u Južnoj Koreji, a zatim se preselili u Poljsku. Kroz preporuke i grupe na društvenim mrežama, pronašli su ljude kojima je bila potrebna briga za kućne ljubimce tokom njihovog odsustva. Tako su stekli prve preporuke, što im je kasnije pomoglo u prijavama na platforme za čuvanje kuća.

Prve zadatke dobili su u Engleskoj, gdje su čuvali mačke, a potom i papagaja. Ovaj način života brzo je postao njihova svakodnevica, a sa mnogim vlasnicima su ostali u kontaktu. Dvoje vlasnika čak su im bili svjedoci na vjenčanju tokom pandemije.

Poslije više od 50 čuvanja, znaju šta im odgovara. Uživaju u minimalizmu, brizi za prelijepe životinje i stvaranju jedinstvenih uspomena. Povremeno moraju popuniti praznine sa nekoliko noćenja u hotelima, ali ih to ne ometa u njihovom načinu života.

Tokom pandemije su pokušali da se skrase u Engleskoj, ali ubrzo su shvatili da im to ne odgovara. Vratili su se putovanjima, prodali svoj namještaj i nastavili sa životom bez stalnog doma.

Iako mnogima ovakav način života nije razumljiv, Ejmi i njen muž ga istinski vole i vjeruju da je život prekratak da bi se živjelo po tuđim očekivanjima, prenosi Business Insider. (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending