Pratite nas

Razglednice

GORUĆA PLANINA: Niko ne zna kako se zapalila, ni kada će se ugasiti

Published

on

U nacionalnom parku četiri sata vožnje sjeverno od australskog Sidneja, vatra tinja izvan kontrole, i to već najmanje 6000 godina.

Poznata kao Goruća planina, tajanstveni podzemni požar najstariji je poznati požar na planeti. Neki naučnici procjenjuju da je možda daleko starija nego što trenutno mislimo.

Smješten ispod planine Wingen u državi Novi Južni Wales (Wingen znači ‘vatra’ na jeziku lokalnog naroda Wanaruah, tradicionalnih čuvara zemlje), ovaj podzemni oganj je vatra u sloju ugljena – jedna od jiljada koje gore u bilo kojem vremenu širom svijeta. Jednom zapaljene, ove podzemne požare gotovo je nemoguće ugasiti.

Polako, ali intenzivno, putuju kroz sloj ugljena koji se prirodno nalazi ispod Zemljine površine.

“Niko ne zna veličinu požara ispod Wingena, možete samo naslutiti. Vjerovatno je u pitanju kugla 5 -10 metara u promjeru, koja doseže temperaturu od 1000 stepeni Celzijevih”, objašnjava Guillermo Rein, profesor termodinamike i plamena na Imperial Collegeu u Londonu u Velikoj Britaniji, za ScienceAlert.

Za razliku od tipičnog požara, vatra u sloju ugljena gori pod zemljom; tinja, što znači da nema plamena i više je kao žar na roštilju, a ne tipična vatra. Također prilično je različita od dramatičnih požara plinova u slojevima ugljena, za koje se zna da zapaljuju čak i vodu.

Požar na planini Wingen trenutno gori oko 30 metara pod zemljom i kreće se prema jugu brzinom od oko 1 metar godišnje.

Posjetite li nacionalni park – koji je otvoren za turiste – jedini trenutni dokaz njegovog postojanja je nešto dima i bijelog pepela, zemlja koja je topla na dodir, obojeno kamenje žute i crvene boje te miris sumpora koji je ispušta dok vatra sagorijeva i tali minerale planine.

Tradicionalni čuvari, narod Wanaruah, ovo mjesto smatra svetim. Koristili su ga za kuhanje i izradu oruđa. Njihove priče o porijeklu govore o udovici čije su suze zapalile vatru ili o baklji ratnika kojeg je ‘Zli’ zarobio ispod planine.

Ono što je možda još fascinantnije je da ne znamo tačno koliko je vatra stara. Istraživači su pronašli dokaze koji ukazuju na to da je isti požar mogao gorjeti hiljadama godina.

“Požar je star najmanje 6000 godina”, kaže Rein.

Koliko dugo će gorjeti Mount Wingen, niko zapravo ne zna. Čak i uz ljudsku intervenciju, požare u slojevima ugljena je praktično nemoguće ugasiti, i iziskuje tone vode i tekućeg dušika.

Iako je Wingen dovoljno udaljen od civilizacije da uzrokuje štetu, veći požari ugljena mogu predstavljati ozbiljnu opasnost po zdravlje i sigurnost, što je vrijedno isticati obzirom da su takvi požari postali mnogo češći posljednjih godina.

“Ne samo da bi mogli postati češći zbog klimatskih promjena, već bi i sami mogli pridonijeti globalnom zagrijavanju. Provedeno je vrlo malo studija o tome koliko je značajan utjecaj stakleničkih plinova izgaranja ugljena, ali poznato je da oni oslobađaju velike količine CO2, metana, kao i drugih zagađivača poput žive. (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending