I u Varešu postoji Dodik: ALI DARIO ŽIVI ZA BOSNU I IMA NAJLJEPŠI RESTORAN NA SVIJETU

Dario Dodik (47) odrastao je u vareškom selu Semizova Ponikla, šest kilometara od grada i na 1.250 metara nadmorske visine. Bio je đak pješak.

„I u ratu do 1994. bio sam tu. Kad sam vidio šta se događa, poželio sam pobjeći iz HVO-a, u koji sam otišao dobrovoljno. I to mi je uspjelo.”

A pobjegao je, kaže, u Hrvatsku, gdje je živio od kraja 1994. do 1997. godine. Jedno vrijeme Dario je radio na građevini a onda je postao pizza-majstor.

Nakon povratka u Vareš otvorio je kafić koji je nakon dvije godine zatvoren jer mu nije produžen najam. Godinu dana prije roka završio je, kaže, pravni fakultet. Radio je skoro 10 godina u Ministarstvu sigurnosti BiH kao pravnik. A onda se u proljeće 2014. u Varešu sreo s prijateljem Petrom Jelićem. Pogledali su se u oči i nakon studioznog razmatranja od 10 sekundi:

„Hoćemo li? Ma hoćemo!” odlučili su krenuti u biznis i lokaciju starog mlina pretvoriti u restoran s konakom (hostelom) – objekt koji je, za razliku od mnogih drugih u BiH, potpuno uklopljen u prirodu i okruženje.

„To je mješavina bosanskog stila kojim odišu stare bosanske kuće ovdje u Novakovićima”, kaže Dario.

“Imamo restoran sa 60 mjesta u zatvorenom prostoru i stotinjak mjesta vani, hostel sa 30 kreveta u osam soba, gdje su dva studio-apartmana, dvije hotelske sobe i četiri sobe sa više kreveta. Nije bilo jednostavno. Malo ljudi je vjerovalo da ćemo nešto napraviti što će raditi – kaže Dodik.

Restoran nudi jela tradicionalne domaće kuhinje, domaći kruh pečen u krušnoj peći na drva. U ponudi su i pizze, zatim teletina spremana u tradicionalno kovanim oćevskim pekama (ispod sača), potočna pastrmka iz vlastitog bazena, natur šnicla koja se pravi sa heljdinim brašnom, vareški sirevi, domaće sušeno meso po staroj recepturi i još mnogo toga. Od kolača tu je vareška gibanica, koja je najsličnija baklavi, ali se ne peče.

Inače, ovaj jedan od najljepših restorana u regiji, ponikao je u blizini mlina potočara, za koji se vjeruje da je star minimalno 120 godina i zasigurno se zna da je izgrađen na mjestu na kojem se prethodno nalazio Majdan – kovačnica, o čemu svjedoči i velika hrpa šljake koja je nastala topljenjem i obradom željezne rude, kao i kovani predmeti koji su pronađeni tokom izgradnje objekta. Tokom cijele sezone dolaze turisti iz svih krajeva svijeta, jer to što dožive u Varešu rijetko gdje da postoji.

“Sve je veći broj stvarnih turista. U prethodne dvije godine kod nas su boravili ljudi iz 30 država. Što se tiče prirode u Varešu, možemo da se poredimo sa Vlašićem, samo nam nedostaje infrastrukture. Nemamo podršku ni lokalne ni kantonalne vlasti. Pomoć u uređenju lokala pružile su naše arhitekte Sanda i Majda i, naravno, moja supruga Božidarka, jedna od najzaslužnijih za toplinu kojom odiše restoran – otkriva Dodik, te dodaje da je Vareš bio i ostao “Bosna u malom”. :

“Pola mojih radnika su Bošnjaci, tu su i Hrvati, imam i Srba. Tu nema nikakve podjele, bilo je nešto u ratu. Vidite, kad dođete u Zagreb niste Hrvat, onda ste Bosanac. Srbin iz Vareša i u Srbiji nije Srbin nego je Bosanac. Nikada nismo imali velike sukobe, to su bili pojedinci koji su budili nekakav sukob a 80 posto ljudi je uvijek živjelo skupa. Čak i u ratnom periodu mi smo se družili, iako smo bili na raznim stranama”

Dario je nezavisni vijećnik u OV-u Vareš. Ušao je, kaže, u ovu avanturu da pokuša pomoći svom gradu. Ustvrdio je da ono što Varešu najviše fali su ljudi. Grad je imao 23.000 stanovnika 1991, a sada vjerovatno nema više od 7.000. Dodao je da se rodi do 30 beba godišnje, a da umire 150 ljudi. Nadu daje buđenje rudarstva. Niko ga ne može ubijediti da Bosni i Hercegovini ne dolaze bolji dani.

“Da ne mislim da će Bosna preživjeti, ne bih bio u Bosni i ne bih uložio sav život u ovo. Vjerujem u male, pametne, vrijedne ljude koji znaju svašta da naprave. Ono što nas koči su političari. Svrha naših političara nije da doprinose zajednici, naši političari su svrha sami sebi i postoje isključivo da bi nas branili od svojih prijatelja političara iz drugih naroda”, riječi su 46-godišnjeg Darija Dodika, koji je zajedno sa prijateljem Petrom Jelićem vlasnik restorana Mlin u Varešu, u Ulici Novakovići. Imaju i svoju FB grupu: “Prošetaj do Mlina – Vareš”. (https://www.facebook.com/groups/1620650494823109/) (Naj portal)