Pratite nas

Razglednice

Bajkoviti Jadran: UPOZNAJTE 15 MALIH OSTRVA U HRVATSKOJ KOJI FASCINIRAJU TURISTE

Published

on

Ova ostrva, od kojih je većina slabo naseljena i ne toliko posjećena, savršeni su za vožnje brodom, duge šetnje, prekrasne plaže i upoznavanje druge kulture. A prelijepi su. Izdvojili smo 15 najpopularnijih i definitivno najsimpatičnijih po svim karakteristikama: .

1. Lopud
Udaljen sat vremena trajektom od Dubrovnika, Lopud je drugi svijet u poređenju sa životom u gradu. Panoramski pogledi pružaju se na planine i duboko plavo more te elafitski arhipelag sve do kopna. Na ovom ostrvu nema automobila, na njemu živi 220 stanovnika, i veliko je nešto manje od 5 km kvadratnih.

2. Sveti Nikola
Najsjevernije hrvatsko ostrvo. Zamotano je u šumu borova i okruženo s dva kilometra kristalno čiste obale. Ostrvo je nenaseljeno osim hotelskog resorta, izgrađenog 2015. No svako ga može posjetiti s brodom iz Poreča. Ovdje je ronjenje odlično, delfini su učestala pojava u julu i avgustu. Ovo ostrvo nekada je bilo u privatnom vlasništvu venecijanske trgovačke porodicei koja je izgradila elegantni dvorac i restaurirala svjetionik iz 14. Vijeka. To je ujedno i hrvatski najstariji svjetionik.

3. Veliki Brijun
Nekad su bili poznato ljetovalište jugoslovenskog predsjednika Tita. Nakon njegove smrti, arhipelag je prenamijenjen u nacionalni park. Poznato je izletište, a do njega se dolazi trajektom iz Fažane. Put traje 20-ak minuta. Na njemu nema stalnih stanovnika i ovo mjesto postaje mirna oaza jednom kad trajekti odu. Ovdje se može puno toga istraživati, uključujući otiske dinosaura, ostatke starog Rima, botanički vrt, ornitološki park, ali i golf teren s 18 rupa izgrađen prije stotinu godina. Tu je i safari park s egzotičnim životinjama koje je dobio Tito. Među njima je i slon Lanka, jedan od dva koje je dobio od Indire Gandhi.

4. Susak
Do njega se vozi trosatnom vožnjom iz Rijeke. Jedinstveno je jer je svo pjeskovito. Ostrvo nema cesti, samo mekane staze. Susak dolazi od grčkog imena origano koji ovdje raste samoniklo. Na njemu živi manje od 150 ljudi.

5. Silba
Na ovom ostrvu nema ni auta ni hotela, a tokom jula i avgusta, ne može se voziti ni biciklo. Na taj način lokalno stanovništvo želi sačuvati svoj mir. Ovaj ostrvski dragulj udaljen je sat i pol vožnje katamaranom od Zadra. Plaže su divne, kao i mjesta za kupanje i ronjenje.

6. Kornat
Oko 89 otočića čini kornatski arhipelag, nacionalni park južno od Zadra. Prekriven je maslinama, smokvama i kaduljom. Zemlja i vode glavnog ostrva Kornata jako su zaštićene. Postoji samo 9 zona za ronjenje, naplaćuje se posjeta, ali svi oni koji su željni sunca, mora i tišine te pješačkih staza ovdje će neupitno uživati.

7. Šolta
Iako se vidi iz Splita, na ovo ostrvce ne dolazi puno ljudi. Njihov gubitak. Gradić Maslinica, bivše ribarsko selo, okruženo je borovom šumom i okrunjeno utvrdom iz 18 stoljeća koju su pretvorili u luksuzni hotel. Pogled s njega je prekrasan. Ovdje će posebno uživati foodieji zbog odličnog ekstradjevičanskog maslinovog ulja, grožđa, vina i meda

8. Sveti Klement
Na samo pet minuta vožnje od Hvara, smjestilo se ovo ostrvo, koje je davne 1906. botaničar Eugen Meneghello pretvorio u svoj tajni vrt i tu posadio ružmarin, lavandu i i ljiljane. Uskoro je otvorio i kuću za goste, što je danas komplet bungalova kojima upravljaju njegovi unuci. Uglavnom je nenaseljeno od oktobra do marta. Sveti Klement je idilično mjesto na kojemu nema auta.

9. Biševo
Južno od Visa smjestilo se Biševo veliko manje od 6 km kvadratnih. Najpoznatiji je po Modroj špilji koja se može posjetiti brodićem kroz mali otvor u ostrvu. Idealno je špilju posjetiti ujutro kako bi uživali u maksimalnoj modrini.

10. Proizd
Smješteno na zapadnoj strani Korčule, ostrvo je potpuno nenaseljeno, ali je idealno za izbjeći sve ljetne gužve. Do njega možete doći brodom iz Vele Luke na Korčuli. Prekrasne staze za šetnju sijeku ostrvo.

11. Levan
U akvatoriju Medulinskog arhipelaga nalazi se i 11 nenastanjenih ostrva i ostrvcadi s kristalno čistim morem i skrivenim šljunkovitim plažama idealnim za sve koji žele uživati u miru i ljepoti netaknute prirode. Jednoood njih je ostrve Levan, nenastanjeno ostrvo koje je idealno za odlazak na jednodnevni izlet, Do njega možete doći vlastitom ili unajmljenom barkom te taxi boatom.

12. Iž
Iž se nalazi između Ugljana i Dugog otoka, a od Zadra je udaljen 14 nautičkih milja. Ljepota ovog ostrva je poznata zaljubljenicima u čistu, netaknutu prirodu i idealno je za sve koji žele pobjeći ‘na kraj svijeta’ i uživati u osami.

13. Sveti Grgur
Ostrvo Sv. Grgur smješteno je između Lopara, Krka, Prvića i Golog otoka i drugo je najzelenije ostrvo na Jadranu. Njegove prekrasne uvale, plaže, šume i ugođaj netaknute prirode privlače brojne nautičare i izletnike. Na Sv. Grguru se nalazi i novouređeni ugostiteljski objekt, a jeleni lopatari koji turistima jedu iz ruke već su postali prava atrakcija.

14. Prvić
Ostrvo Prvić, pokriveno mediteranskom makijom, vinogradima i maslinicima sa slikovitim uvalama smjestio se u šibenskom arhipelagu u blizini Vodica. Ima samo dva naselja, Prvić Luka i Šepurine, u kojima živi nešto više od 400-tinjak stanovnika. Ime Prvić potječe od činjenice što je ostrvo najbliže, odnosno prvo do kopna od kojeg je udaljeno oko 1000 metara. Njegove plaže, čisto more i stare kamene kuće privlače posjetitelje i čine ga idealnom destinacijom za sve željne odmora u pravom mediteranskom okruženju.

15. Lokrum
Lokrum je ostrvo u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju. Svaka posjeta Lokrumu hod je ne samo kroz zadivljujuću prirodu i istoriju, mističnu u puno segmenata, već i ‘ulazak’ u lokrumsku tajanstvenost, mir i spokoj. S razlogom je omiljena zelena oaza Dubrovčana i svih onih koji se tako osjećaju. Iako je od dubrovačkog starog gradskog porta, odakle isplovljava brod za Lokrum, udaljen svega desetak minuta plovidbe, kada se kroči nogom na Lokrum, pojam za vrijeme jednostavno nestane, jer na tom ostrvu je sve u znaku odmaranja i opuštanja.
No, uživanje u tom prirodnom i istorijskom skladu ipak je ograničeno, jer sa zadnjim brodom u večernjim satima svi posjetioci moraju napustiti ostrvo, dok na njemu mogu prespavati samo vatrogasci koji paze na ostrvo i zaposlenici Javne ustanove Rezervata Lokrum. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending