Pratite nas

Razglednice

Skadarsko jezero, Virpazar: LJUBAV NA PRVI POGLED, ODMOR IZ SNOVA

Published

on

Najveće jezero na Balkanu, najvažnije riblje i ptičije stanište u regiji Mediterana, ribe koje žive samo ovdje i nigdje više na svijetu, kasaronja – jestiva biljka koja živi samo na Skadarskom jezeru, pelikani, lokvanji, ostrva, usamljene uvale…, bezbroj je razloga da prokrstarite Skadarskim jezerom koje se nalazi na dvadesetak kilometara od Podgorice a od jadranske obale se novim tunelom Sozina stiže se do Skadarskog jezera za samo 20 minuta vožnje. Ukoliko boravite u Baru, Petrovcu, Tivtu, Budvi, Ulcinju ili Kotoru možete krenuti na jednodnevni izlet koji se organizuje skoro svakog dana.

Skadarsko jezero je najveće jezero u Crnoj Gori i na Balkanu. Površina jezera je 369,7 km2, od cega 221,8 km pripada Crnoj Gori a 147,9 km pripada Albaniji. Dužina jezera od Vranjine u Crnoj Gori do Skadra u Albaniji je 40 kilometara. Skadarsko jezero je kriptodepresija, što znači da je dubina jezera ispod nivoa mora. Najveća dubina jezera je 6 metara. Rijeka koja otiče iz jezera je Bojana, koja se uliva u Jadransko more. Skadarsko jezero je veoma bogato florom i faunom, ostrvima, spomenicima kulture i predivnom netaknutom prirodom. Godine 1983. područje Skadarskog jezera proglašeno je za nacionalni park.

Odmor na području Skadarskog jezera je odmor u potpunoj tišini i netaknutoj prirodi. Tokom ljetnjeg perioda jezero je savršeno za kupanje ili obilazak čamcem.

Na obalama jezera je moguće vidjeti i posjetiti autentične kamene i drvene kuce sa velikim terasama, često pretvorene u restorane u kojima se služi nadaleko poznato crmničko vino, riba ukljeva koja na ovim prostorima živi jedino u Skadarskom jezeru, kao i dimljeni krap, jos jedan od neizostavnih specijaliteta. Kao prirodni rezervat rijetkih ptica, skadarsko jezero je dom kudravog pelikana koji je zaštićena vrsta ovog mjesta.

Odmor na području Skadarskog jezera je odmor u potpunoj tišini i netaknutoj prirodi. Tokom ljetnjeg perioda jezero je savršeno za kupanje ili obilazak čamcem.
Jezero je prepoznatljivo po ostrvskim crkvama i manastirima: Starčevu, Beški, Moračniku i drugim. Ostrvo Grmožur,opasano visokim zidovima, kilometrima udaljeno od kopna, poznato je kao crnogorski Goli otok. Na njemu je veliki vladar Nikola I Petrović napravio zatvor u koji je slao neposlušne političke protivnike.

Crnoj Gori pripada oko 62%, odnosno 2/3 jezera, dok je ostatak u Albaniji. Ima površinu od 354 do 505.8 km², zavisno od vodostaja. U njega se ulivaju Crnojevića rijeka, Karatuna, Orahovštica, a u Jadransko more otiče rijekom Bojanom. Prosječna dubina jezera je oko 5 metara. Na pojedinim mjestima je i mnogo dublje.To su takozvana „oka“ ili „vrulje“ što znači da mu je površina iznad, a dijjelovi njegovog dna (ovih vrtača) ispod nivoa mora. Takvih mjesta – oka, ima oko trideset. U okama je temperatura vode u svako godišnje doba gotovo ista. Tu se ukljeve skupljaju u jatima, pa ih ribari lako love.

Inače, u jezeru živi preko 40 vrsta riba. Krap (vrsta plemenitog šarana koji dostiže težinu i do 30kg) i ukljeva (sitna riba) žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. A u ovim slatkim vodama dopada se i nekim morskim vrstama pa u jezeru povremeno borave i jegulja, kubla, cipl i skakavica. Iz ovih krajeva nikako ne bi trebali otići a da ne probate sušenog krapa koji je specijalitet ovog kraja. Specijaliteti jezerske kuhinje su i krap u tavu, sa suhim šljivama, (koji se služi i uz drugo voće), krap na luku, pastrmaka na žaru, jegulja na orizu i jegulja na ražnju.

Skadarsko jezero je dom i za 270 vrsta ptica. Na Galebovom ostrvu nalazi se gnijezdilište srebrnastog galeba, najveće u Crnoj Gori te vrste. Zaštitni znak Jezera i Nacionalnog parka je jedna od u Evropi rijetkih ptica – kudravi pelikan, koji se gnijezdi samo na jednom mjestu na cijelom jezeru. U vrstu ugroženih ptica spadaju pelikan i kormoran, te zbog svega ovoga nije ni čudo što ovdje stižu posmatrači ptica iz svih krajeva svijeta.

Biljni svijet je raznovrstan, sa više od 25 rijetkih i endemičnih, zakonom zaštićenih vrsta, a prema najnovijim istraživanjima, u Skadarskom jezeru postoji čak 930 vrsta algi – 246 su nove alge u ovom jezeru, a 135 njih veoma rijetke u svijetu.

Na površini jezera pluta bijeli i žuti lokvanj, kasaronja (jestiva biljka koja živi samo na Skadarskom jezeru, kažu, ukusa sličnog kestenu) ali često se može vidjeti i na barskim plažama gdje ga donese rijeka Bojana. Interesantno je da je za oplodnju potrebno da pada kiša, iako se radi o vodenoj biljci.

Turističko središte Nacionalnog parka Skadarsko jezero je Virpazar. Okružen vodom sa svih strana poznat je i kao “crnogorska Venecija”. Priča se da je na malom ostrvcu postojao izvor, vir gde su ljudi čamcima dolazili na pazar pa je mesto vremenom prozvano Virpazar. Iako je Virpazar spojen mostom i nasipom sa kopnom ljudi i danas na pazar ( u Virpazar) dolaze malim drvenim čamcima.

Zbog male nadmorske visine, južnog položaja i male zapremine, Skadarsko jezero se odlikuje visokim temperaturama vode ljeti, kada temperatura vode dostiže do 28°C što produžava kupališnu sezonu na prelijepim, skrivenim plažama. Za ljubitelje sporta u ponudi je vožnja kajakom, u organizaciji NP Skadarsko jezero, možete iznajmiti kajake na Vranjini i Virpazaru. U Nacionalnom Parku nalazi se sedam biciklističkih staza, od kojih je pet za klasični biciklizam, a dvije staze su za planinski biciklizam. Staze su markirane, pa ih posjetioci mogu sami koristiti mada Nacionalni Park preporučuje angažovanje obučenog interpretatora. Svakodnevni blag vjetar i veoma topla jezerska voda idealni su i za jedrenje na dasci, posebno za početnike

Obilazak Skadarskog jezera je nezamisliv bez krstarenja koja se svakodnevno organizuje od strane lokalnih poduzetnika na Vranjini, Plavnici, Virpazaru i Rijeci Crnojevića. Naša preporuka je da brodicom odete do plaže Pješanac provedete divan dan na plaži i ručate u restoranu Pješačac i naravno, neka to budu sušeni krap i ukljev. Ručak zajedno sa krstarenjem koštat će vas oko 15 Eura.
Posebna priča je Virpazar. Ko zađe u Virpazar, zaljubi se na prvi pogled. Očara vas i osvoji svojom prirodnom ljepotom odmah. I neopisivim mirom. Uživanje je ljeti, boraviti među hladovinom platana; vožnja jezerom ili odmor u nekim od konoba. Ne zna se da li više podsjeća na Amsterdam ili svojim brojnim brodićima na Veneciju. Jedno je sigurno, ovdje je vrijeme stalo i nije dozvolilo da ga proguta epoha modernog doba. Ovdje vas čekaju mir, spokoj, uživanje, rahatluk… (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Čarobno Smeteško jezero na Kopaoniku: LEGENDA O POPU KOJEG JE STIGLA KAZNA

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending