Pratite nas

Razglednice

Skadarsko jezero, Virpazar: LJUBAV NA PRVI POGLED, ODMOR IZ SNOVA

Published

on

Najveće jezero na Balkanu, najvažnije riblje i ptičije stanište u regiji Mediterana, ribe koje žive samo ovdje i nigdje više na svijetu, kasaronja – jestiva biljka koja živi samo na Skadarskom jezeru, pelikani, lokvanji, ostrva, usamljene uvale…, bezbroj je razloga da prokrstarite Skadarskim jezerom koje se nalazi na dvadesetak kilometara od Podgorice a od jadranske obale se novim tunelom Sozina stiže se do Skadarskog jezera za samo 20 minuta vožnje. Ukoliko boravite u Baru, Petrovcu, Tivtu, Budvi, Ulcinju ili Kotoru možete krenuti na jednodnevni izlet koji se organizuje skoro svakog dana.

Skadarsko jezero je najveće jezero u Crnoj Gori i na Balkanu. Površina jezera je 369,7 km2, od cega 221,8 km pripada Crnoj Gori a 147,9 km pripada Albaniji. Dužina jezera od Vranjine u Crnoj Gori do Skadra u Albaniji je 40 kilometara. Skadarsko jezero je kriptodepresija, što znači da je dubina jezera ispod nivoa mora. Najveća dubina jezera je 6 metara. Rijeka koja otiče iz jezera je Bojana, koja se uliva u Jadransko more. Skadarsko jezero je veoma bogato florom i faunom, ostrvima, spomenicima kulture i predivnom netaknutom prirodom. Godine 1983. područje Skadarskog jezera proglašeno je za nacionalni park.

Odmor na području Skadarskog jezera je odmor u potpunoj tišini i netaknutoj prirodi. Tokom ljetnjeg perioda jezero je savršeno za kupanje ili obilazak čamcem.

Na obalama jezera je moguće vidjeti i posjetiti autentične kamene i drvene kuce sa velikim terasama, često pretvorene u restorane u kojima se služi nadaleko poznato crmničko vino, riba ukljeva koja na ovim prostorima živi jedino u Skadarskom jezeru, kao i dimljeni krap, jos jedan od neizostavnih specijaliteta. Kao prirodni rezervat rijetkih ptica, skadarsko jezero je dom kudravog pelikana koji je zaštićena vrsta ovog mjesta.

Odmor na području Skadarskog jezera je odmor u potpunoj tišini i netaknutoj prirodi. Tokom ljetnjeg perioda jezero je savršeno za kupanje ili obilazak čamcem.
Jezero je prepoznatljivo po ostrvskim crkvama i manastirima: Starčevu, Beški, Moračniku i drugim. Ostrvo Grmožur,opasano visokim zidovima, kilometrima udaljeno od kopna, poznato je kao crnogorski Goli otok. Na njemu je veliki vladar Nikola I Petrović napravio zatvor u koji je slao neposlušne političke protivnike.

Crnoj Gori pripada oko 62%, odnosno 2/3 jezera, dok je ostatak u Albaniji. Ima površinu od 354 do 505.8 km², zavisno od vodostaja. U njega se ulivaju Crnojevića rijeka, Karatuna, Orahovštica, a u Jadransko more otiče rijekom Bojanom. Prosječna dubina jezera je oko 5 metara. Na pojedinim mjestima je i mnogo dublje.To su takozvana „oka“ ili „vrulje“ što znači da mu je površina iznad, a dijjelovi njegovog dna (ovih vrtača) ispod nivoa mora. Takvih mjesta – oka, ima oko trideset. U okama je temperatura vode u svako godišnje doba gotovo ista. Tu se ukljeve skupljaju u jatima, pa ih ribari lako love.

Inače, u jezeru živi preko 40 vrsta riba. Krap (vrsta plemenitog šarana koji dostiže težinu i do 30kg) i ukljeva (sitna riba) žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. A u ovim slatkim vodama dopada se i nekim morskim vrstama pa u jezeru povremeno borave i jegulja, kubla, cipl i skakavica. Iz ovih krajeva nikako ne bi trebali otići a da ne probate sušenog krapa koji je specijalitet ovog kraja. Specijaliteti jezerske kuhinje su i krap u tavu, sa suhim šljivama, (koji se služi i uz drugo voće), krap na luku, pastrmaka na žaru, jegulja na orizu i jegulja na ražnju.

Skadarsko jezero je dom i za 270 vrsta ptica. Na Galebovom ostrvu nalazi se gnijezdilište srebrnastog galeba, najveće u Crnoj Gori te vrste. Zaštitni znak Jezera i Nacionalnog parka je jedna od u Evropi rijetkih ptica – kudravi pelikan, koji se gnijezdi samo na jednom mjestu na cijelom jezeru. U vrstu ugroženih ptica spadaju pelikan i kormoran, te zbog svega ovoga nije ni čudo što ovdje stižu posmatrači ptica iz svih krajeva svijeta.

Biljni svijet je raznovrstan, sa više od 25 rijetkih i endemičnih, zakonom zaštićenih vrsta, a prema najnovijim istraživanjima, u Skadarskom jezeru postoji čak 930 vrsta algi – 246 su nove alge u ovom jezeru, a 135 njih veoma rijetke u svijetu.

Na površini jezera pluta bijeli i žuti lokvanj, kasaronja (jestiva biljka koja živi samo na Skadarskom jezeru, kažu, ukusa sličnog kestenu) ali često se može vidjeti i na barskim plažama gdje ga donese rijeka Bojana. Interesantno je da je za oplodnju potrebno da pada kiša, iako se radi o vodenoj biljci.

Turističko središte Nacionalnog parka Skadarsko jezero je Virpazar. Okružen vodom sa svih strana poznat je i kao “crnogorska Venecija”. Priča se da je na malom ostrvcu postojao izvor, vir gde su ljudi čamcima dolazili na pazar pa je mesto vremenom prozvano Virpazar. Iako je Virpazar spojen mostom i nasipom sa kopnom ljudi i danas na pazar ( u Virpazar) dolaze malim drvenim čamcima.

Zbog male nadmorske visine, južnog položaja i male zapremine, Skadarsko jezero se odlikuje visokim temperaturama vode ljeti, kada temperatura vode dostiže do 28°C što produžava kupališnu sezonu na prelijepim, skrivenim plažama. Za ljubitelje sporta u ponudi je vožnja kajakom, u organizaciji NP Skadarsko jezero, možete iznajmiti kajake na Vranjini i Virpazaru. U Nacionalnom Parku nalazi se sedam biciklističkih staza, od kojih je pet za klasični biciklizam, a dvije staze su za planinski biciklizam. Staze su markirane, pa ih posjetioci mogu sami koristiti mada Nacionalni Park preporučuje angažovanje obučenog interpretatora. Svakodnevni blag vjetar i veoma topla jezerska voda idealni su i za jedrenje na dasci, posebno za početnike

Obilazak Skadarskog jezera je nezamisliv bez krstarenja koja se svakodnevno organizuje od strane lokalnih poduzetnika na Vranjini, Plavnici, Virpazaru i Rijeci Crnojevića. Naša preporuka je da brodicom odete do plaže Pješanac provedete divan dan na plaži i ručate u restoranu Pješačac i naravno, neka to budu sušeni krap i ukljev. Ručak zajedno sa krstarenjem koštat će vas oko 15 Eura.
Posebna priča je Virpazar. Ko zađe u Virpazar, zaljubi se na prvi pogled. Očara vas i osvoji svojom prirodnom ljepotom odmah. I neopisivim mirom. Uživanje je ljeti, boraviti među hladovinom platana; vožnja jezerom ili odmor u nekim od konoba. Ne zna se da li više podsjeća na Amsterdam ili svojim brojnim brodićima na Veneciju. Jedno je sigurno, ovdje je vrijeme stalo i nije dozvolilo da ga proguta epoha modernog doba. Ovdje vas čekaju mir, spokoj, uživanje, rahatluk… (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Čarobno Smeteško jezero na Kopaoniku: LEGENDA O POPU KOJEG JE STIGLA KAZNA

Razglednice

Njih dvoje imaju jedinstven stil života: ŽIVE BEZ STALNOG DOMA, ČUVAJUĆI TUĐE KUĆE PO SVIJETU

Published

on

Jedan britansko-američki bračni par pronašao je jedinstven način života – nemaju stalni dom niti troškove stanovanja, već putuju svijetom čuvajući kuće i stanove nepoznatih ljudi. Zauzvrat, imaju besplatan smještaj i brinu o ljubimcima i biljkama vlasnika dok su oni odsutni.

Ovaj način života omogućava im da uštede na troškovima stanovanja, što im odgovara, i ne planiraju da stanu.

“Oboje volimo putovanja, a ovakav stil života privlačio nas je od samog početka. Upoznali smo se 2013. dok smo oboje živjeli u inostranstvu, i odmah smo zavoljeli ovu ideju. Čuvanje nečijeg doma uglavnom uključuje brigu o kućnim ljubimcima, biljkama, održavanje sigurnosti i higijene doma, a sve u zamjenu za besplatan smještaj – objašnjava Ejmi Hornsbi.

Do sada su obišli oko 15 zemalja i stekli brojne prijatelje, među kojima su i ljudi i životinje. Ovako mogu da putuju polako i posjećuju manja mjesta i sela koja bi kao turisti vjerovatno propustili.

Putujući i boraveći u tuđim domovima, oni rade na daljinu – Ejmi kao slobodni pisac, a njen suprug kao učitelj engleskog jezika. Iako su daleko od klasičnog doma, ovakav način života omogućava im minimalne troškove dok istražuju svijet i zarađuju.

Ona i njen suprug prvi put su čuli za ovakav način putovanja dok su živjeli u Južnoj Koreji, a zatim se preselili u Poljsku. Kroz preporuke i grupe na društvenim mrežama, pronašli su ljude kojima je bila potrebna briga za kućne ljubimce tokom njihovog odsustva. Tako su stekli prve preporuke, što im je kasnije pomoglo u prijavama na platforme za čuvanje kuća.

Prve zadatke dobili su u Engleskoj, gdje su čuvali mačke, a potom i papagaja. Ovaj način života brzo je postao njihova svakodnevica, a sa mnogim vlasnicima su ostali u kontaktu. Dvoje vlasnika čak su im bili svjedoci na vjenčanju tokom pandemije.

Poslije više od 50 čuvanja, znaju šta im odgovara. Uživaju u minimalizmu, brizi za prelijepe životinje i stvaranju jedinstvenih uspomena. Povremeno moraju popuniti praznine sa nekoliko noćenja u hotelima, ali ih to ne ometa u njihovom načinu života.

Tokom pandemije su pokušali da se skrase u Engleskoj, ali ubrzo su shvatili da im to ne odgovara. Vratili su se putovanjima, prodali svoj namještaj i nastavili sa životom bez stalnog doma.

Iako mnogima ovakav način života nije razumljiv, Ejmi i njen muž ga istinski vole i vjeruju da je život prekratak da bi se živjelo po tuđim očekivanjima, prenosi Business Insider. (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending