Planina Olga izgleda poput nekakvih nepravilnih kupola, ili kako su zaključili istraživači u 19. vijeku, kao divovski ružičasti plastovi sijena naslonjeni jedni na druge.
Planinu Olga, ili kako se još naziva: Kata Tjuṯa (“mnogo glava”), čini 36 kupola koje se prostiru na 21,38 km², a visoka je otprilike kao dva Ajfelova tornja. Te čudnovate kupole na 365 km jugozapadno od grada Alis Springs na Sjevernoj teritoriji u centralnoj Australiji, zbog izmaglice na visokim temperaturama djeluju poput nekakvog priviđenja, piše Pun kufer.
Najviša od njih uzdiže se na 1066 metara, a 1872. godine istraživač Ernest Gils dao joj je ime u čast princeze Olge Nikolajevne. Planina je ime kćerke ruskog cara Nikolaja I dobila na molbu uvaženog njemačko-australijskog naučnika i botaničara Ferdinanda Muelera iz zahvalnosti prema tituli barona kojom mu je princeza Olga ukazala čast za njegova postignuća.
Olga je ujedno i najviša tačka u Nacionalnom parku Uluru, svetom tlu Aboridžina. Planinski lanac je nastao od dijelova planine koja je upala u more. Prije nego što se povuklo, more ih je “zaoblilo” u glatke oblike, a potom ih je obavio pijesak. Stijene koje nisu mogle da odole surovim uslovima u međuvremenu su se takođe izmrvile u sitni prah.
Između kupola provlače se uski prolazi i klanci koji rijetko vide sunca, ali ih zato nemilosrdno dotiče vjetar i stvara jezive zvuke. U Dolini vjetrova, jarku koji se nalazi u središtu vijenca, nalazi se zelena oaza u kojoj rastu akacija, metvica i cvijeće. (Naj portal)
