Rijeka Mali Pek nadomak Majdanpeka, poznata kao zlatonosna, nastaje spajanjem Rajkove rijeke, koja protiče kroz istoimenu pećinu, da bi se nedaleko od pećine spojila sa Paskovom rekom.
Rajkova pećina nije samo jedna od najljepših u Srbiji, već i jedna od najdužih, s obzirom da je do sada istraženo 2.304 metra njenih kanala. Za nju kažu da je pećina srpskog Robina Huda. Kao što je čuveni junak otimao od bogatih i davao siromašnima, tako je isto činio i srpski Rajko Vojvoda.
Legenda veli da je on imao mehanu i da je često odlazio noću u pohode na turske karavane. Ali navodi i da je blago koje je otimao skrivao upravo u pećini.
Iako do dana današnjeg to blago nije pronađeno, kada se uđe u ovu pećinu, “blago” je lako uočljivo. Mnogobrojni pećinski ukrasi su tu, kao i Ježeva i Koncertna dvorana, zatim Dvorana kada. A tu su i Male i Velike orgulje, te Obješeni hajduk Rajko, Sala stećaka i Kristalna dvorana, kao i Dvorana vodopada, Žrtvenik, Zimska bajka i Duhovi. Sve su to bogatstva Rajkove pećine.
Osim suvog horizonta, ova pećina ima i riječni, budući da kroz nju protiče i Rajkova rijeka. Nakon rekonstrukcije su oba horizonta povezana, što je omogućilo posjetiocima da krenu u kružni obilazak ove prirodne ljepote.
Od 1975. godine je ova protočna pećina, koju je otkrio čuveni geograf Jovan Cvijić, otvorena za javnost. Zabilježeno je da je on još 1894. godine boravio ovdje i da je ostavio naučne podatke o njoj u djelu “Pećine i podzemna hidrografija u Istočnoj Srbiji”. U tom dijelu on Rajkovu pećinu naziva Homoljska ljepotica, sa pravom.
Nažalost, uspio je da istraži samo 535 metara hodnika, pošto je u to vrijeme francusko društvo, koje se bavilo eksploatacijom rudnika u Majdanpeku, baš u Rajkovoj pećini izgradilo branu, koja je trebalo da spriječi poplave u obližnjem gradu.
Nakon što je grupa speleologa iz Valjeva, koju je predvodio doktor Radenko Lazarević, 1974. godine istražila pećinske hodnike, ona je otvorena za javnost. (Naj portal)
