Pratite nas

Razglednice

Izgledaju kao iz bajke: OVO SU NAJLJEPŠI DVORCI NA SVIJETU

Published

on

Dvorci (zamkovi) su neke od najvažnijih istorijskih građevina na svijetu, a sigurno su i među najljepšim i najimpresivnijim. Poslužili su kao inspiracija za mnoge bajke, priče i legende, a kada ih malo bolje pogledate, nije ni čudo da su vijekovima rasplamsavali maštu i bili toliki izvor inspiracije. Pogledajte najljepše dvorce koje nam predstavlja portal PIXELIZAM

1. Bajkoviti dvorac labuđeg kamena: NEUSCHWANSTEN (Njemačka)
Bajkoviti I nevjerovatni dvorac Neuschwanstein nalazi se u planinama sjeverne Bavarske.Smješten je na vrhu stijene iznad klanca, 5 km istočno od Fussena. U prijevodu Neuschwanstein znači “Novi labuđi kamen”.

Ozgradio ga je kralj Ludwig II. Neuschwanstein je dokaz da se snovi ostvaruju, a ovaj dvorac je nekada bio samo san malog princa Ludwiga. On je, kao mali princ već sa šest godina gradio “iznenađujuće dobre građevine” dok se igrao sa komadićima drveta. “Zarazio” ga je njegov otac legendama koje su bile naslikane na zidovima unutar dvoraca, a od mnogih junačkih legendi jedna se posebno izdvajala – Legenda o labuđem vitezu Lohengrinu.

Ludwig je naslijedio krunu sa samo 18 godina, nakon što je njegov otac umro 1864. godine. Mladi kralj je uskoro odlučio da ostvari svoje dječačke snove – da izgradi neke od najljepših dvoraca koje je svijet ikada vidio. Prva građevina koju je osmislio i izgradio bila je Herrenchiemsee, više kompleks zgrada nego dvorac, nakon toga je došla kraljevska palača Linderhof i na kraju Neuschwanstein.
Pošto je Neuschwanstein bio dvorac iz njegovih snova, za njega je i odabrao lokaciju iz bajke – u stilu viteških dvoraca, izgradnja Neuschwansteina je planirana na stijenama. 5. septembra 1869. godine, postavljen je kamen temeljac.

Za Ludwiga, Neuschwanstein nije bio njegov dvorac, već bajkoviti dvorac labuđeg viteza Lohengrina. Iako je slikar Jank prvobidno osmislio palaču kao trospratnu gotičku građevinu, Ludwig je vrlo brzo promjenio planove i odlučio da napravi petospratni romantični dovorac, jer je vjerovao da takav više odgovara legendi.

Iako je zapovijed kralja Ludwiga II, koji ga je i izgradio, bila da se dvorac sruši nakon njegove smrti, na sreću njegova želja nije ispunjena. Svijet je ipak dobio još jednu nevjerovatnu građevinu, a Walt Disney inspiraciju za Trnoružicin dvorac.

2. DVORAC Château de Chaumont (Francuska)
Manje od 200 km južno od Pariza, između gradova Tours i Blois, udaljen 40 metara od obale Liore (Loare), u prirodnoj oazi nalazi se prekrasan dvorac – Château de Chaumont (ili Château de Chaumont-sur-Loire).

Ovaj bajkoviti dvorac je izgradio Odo I, grof od Bloisa, još u 10. vijeku, a nakon što se Pierre d’Amboise pobunio protiv Luja XI, kralj je naredio uništenje istog. Nakon više od 4 vijeka (1498–1510) Charles I d’Amboise je naredio da se Château de Chaumont obnovi, a od tada je ostao netaknut sve do danas.

Katarina Medici je kupila dvorac 1560. godine, godinu dana nakon što je njen pokojni suprug Henrik II preminuo. Njeni gosti su u to vrijeme bili brojni poznati astolozi i proroci, a najpoznatiji je bio Nostradamus. Nakon toga, dvorac je promjenio nekoliko vlasnika koji su ga dodatno dekorisali, a jedan ga je čak pretvorio i u tvornicu stakla. Château de Chaumont je postao zaštićen kao spomenik kulture tek 1840. godine, a prešao je u državno vlasništvo 1938.

Danas je Château de Chaumont muzej otvoren za javnost koji svake godine ugošćuje Vrtni Festival koji traje od aprila do oktobra, a tokom kojeg savremeni dizajneri uređuju vrtove dvorca u stilu engleskih vrtova.

3. Izdržao opsade, zub vremena, a sačuvao ljepotu: DVORAC ALNWICK CASTLE, (ENGLESKA)
Alnwick Castle (Alnwick Dvorac) je srednjovjekovna udtvrda i uporište moćne porodice Percy, Vojvoda od Northumberlanda, koja se nalazi u istoimenom gradu u Northumberlandu, tradicionalnoj, ceremonijalnoj i administrativnoj grofoviji u sjevernoj Engleskoj.

Prve dijelove dvorca je izgradio istaknuti plemić Ivo de Vesci oko 1096. godine, a njegova svrha je bila da zaštititi sjevernu granicu Engleske od Škota. Dvorac se prvi put spominje 1136. godine kao “veoma jaka utvrda” kada ga je osvojio kralj David I od Škotske. Kasnije je dvorac izdržao nekoliko opsada, a kada je obitelj Vesci nestala, Alnwick je promijenio nekoliko vlasnika sve dok konačno nije došao u posjed obitelji Percy, kasnije poznatih kao Vojvode od Northumberlanda.

Alnwick Castle je obnovljen u ranom 14. stoljeću kada su se dodale još neke strukture koje su uglavnom imale vojnu svrhu. Nakon toga, moćni i utjecajni vlasnik je učestvovao u nekoliko pobuna protiv tadašnjih kraljeva, a jednog je čak uspio i svrgnuti sa trona. Već u 15. stoljeću, dvorac je bio dio niza vojnih kampanja, a tadašnji istoričari su ga opsali kao jedini “praktičan odbrambeni privatni dvorac.” No to ga nije spriječilo da padne u ruke neprijatelja – i to nekoliko puta.

4. Nekada arapska, a danas španska utvrda: Dvorac Alcázar de Segovia(Španija) jedno vrijeme je bio zatvor

Alcázar de Segovia (Alcázar od Segovie) je bajkoviti srednjovjekovni dvorac koji se nalazi u starom španskom gradu Segovia, nastalom još u drugom vijeku prije nove ere.

Alcázar je, poput mnogih dvoraca u Španiji, prvobitno izgrađen kao arapska utvrda, a podignut je na ostacima rimskih utvrda. Prvi put je spomenut 1120. godine, oko 32 godine nakon što su kršćani zauzeli grad Segoviu. Dvorac je kasnije služio kao kraljevska palača, državni zatvor, Kraljevski Artiljerijski Koledž i Vojna akademija, a također je bio i inspiracija za Pepeljugin dvorac.

Oblik Alcázara nije bio poznat sve do vladavine kralja Alfonsa VIII (1155-1214), a vjeruje se da je prije njega utvrda bila napravljena uglavnom od drveta. Alfonso je zajedno sa svojom suprugom odlučio da dvorac pretvori u primarnu rezidenciju, a tada su postavljeni i prvi kameni temelji za zidove koji su vidljivi i danas.

Za vrijeme vladavine kralja Ivana II (1405-1454), Alcázaru su dodani tornjevi i istočne kule, a također je proširen i jarak koji ga okružuje. Značajne promjene su se desile i tokom vladavine Filipa II (1558-1598) kada su na tornjevima napravljeni kosi krovovi.

Nakon toga, centar španjolske vlasti se preselio u Madrid, a Alcázar je postao državni zatvor. Od 1764. do 1862. godine, dvorac je pripadao Royal Artillery College-u, a 1862. godine u velikom požaru je uništen veći dio strukture. Oko dva desetljeća kasnije, ponovo je obnovljen ali u daleko romantičnijem stilu od svoje prethodne verzije. 1898. godine, nakon restauracije, španjolski vojni arhiv je prebačen u Alcázar, a u njemu se čuva do današnjeg dana.

Alcazar de Segovia je uređen oko dva glavna dvorišta: veće je El Patio de Armas, a manje, el Patio del Reloj. Danas posjetitelji mogu istražiti dvanaest dvorskih soba koje vežu ova dvorišta, a svaka soba je intrigantna mješavina gotike, romanike i maurske arhitekture.

5. BOJNJIČKI DVORAC (SLOVAČKA) GODIŠNJE POSJETI 200.000 TURISTA

Bajkoviti Bojnjički dovrac (Bojnický zámok) je srednjovjekovni dvorac koji se nalazi u gradu Bojnice u Slovačkoj. Danas je najposjećeniji samostalni muzej u državi kojeg svake godine posjeti oko 200.000 turista. Pored turista, redovni gosti su i filmski studiji koji u njemu često snimaju određene scene za filmove sa fantasy tematikom.

Dvorac je prvi put spomenut 1113. godine kao drvena tvrđava, a u 13. stoljeću je obnovljen kada je i postao kamena utvrda. Od tada je promijenio nekoliko vlasnika i kraljeva, a ponovo je obnovljen u 16. stoljeću kada je ova bivša tvrđava pretvorena u renesansni dvorac.

Posljednji poznati vlasnik dvorca, grof János Ferenc Pálffy (1829-1908), napravio je romantičnu rekonstrukciju (1888-1910) i stvorio izgled koji je ostao do današnjeg dana, a koji je urađen po uzoru na prelijepe francuske dvorce iz doline Loire. Nakon 1945. godine, kada je imovina zaplijenjena od strane čehoslovačke vlade, dvorac je postao sjedište nekoliko državnih institucija. U njemu je 1950. godine izbio veliki požar, ali je šteta brzo sanirana o trošku države. Nakon ove rekonstrukcije Bojnjički dovrac je postao muzej, a i danas je dio Slovačkog Nacionalnog Muzeja.

Bojnjički dovrac je otvoren za posjetitelje, u njemu se vrše vjenčanja, specifične ture kao što je noć Bajka u dvorcu, a također je domaćin i Međunarodnom festivalu duhova, Summer Music Festivalu, Danu vitezova, kao i velikoj Božićnoj zabavi.

NASTAVAK PROČITAJTE OVDJE

Izgledaju kao iz bajke: OVO SU NAJLJEPŠI DVORCI NA SVIJETU (NASTAVAK)

 

 

Neuschwanstein Fairytale Castle

Neuschwanstein Fairytale Castle (Germany) 😍

Posted by Beauty Of Planet Earth on Četvrtak, 7. juni 2018.

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending