Ako neka od trenutnih političkih i ekonomskih prijetnji dovede do društvenog prevrata, svakodnevni sistemi života koje većina nas uzima zdravo za gotovo, mogu postati ugroženi, ili može čak doći do potpunog zastoja. Ovo je popis savjeta koji će vam pomoći da postanete bolje pripremljeni za preživljavanje u savremenom svijetu u slučaju većih promjena.

Moderni, urbani život može biti minsko polje otrovnih hemikalija i zagađivača koji mogu uzrokovati ozbiljnu i dugoročnu zdravstvenu štetu ukoliko ih pažljivo ne izbjegavamo ili redovnom detosikacijom – barem umanjimo. No, za preživjeti moderni svijet zahtijeva puno više nego samo izbjegavanje otrovnih hemikalija.

Važni su pravilna ishrana, posjedovanje osnovnih vještina i samoodrživih životnih sistema koji će sveukupno igrati ključnu ulogu u preživljavanju (šta god moglo doći na naš put u budućnosti).

Ako neka od trenutnih političkih i ekonomskih prijetnji koje se naziru na kraju dovede do društvenog prevrata, svakodnevni sistemi života koje većina nas uzima zdravo za gotovo, mogu postati ugroženi, ili može čak doći do potpunog zastoja.

Svijet na koji smo navikli, lagodan život koji većina živi i uzima zdravo za gotovo, mogao bi naprasno nestati. Ako imalo sumnjate u ove riječi, vratite se samo dvije godina unazad kad smo preko noći postali zarobljenici vlastitih domova usljed Covid pandemije. Život pod maskama, ruke u rukavicama, rad od kuće, zatvorene škole i vrtići, izbjegavanje susreta i bjesomučno pranje ruku u kombinaciji s neprestanom dezinfekcijom doma – postali su naša čudna ali jedina stvarnost. A što se tiče ratova i raseljavanja, ne moramo bacati pogled na davna sjećanja, situacija s Ukrajinom i Rusijom se dešava upravo sada i maltene pred nosom, a osjetili smo je već dobrano svi u svojim novčanicima. Monoton je i dug spisak svega onog što je poskupilo i to papreno zbog navodne situacije.

I zato, pitanje je na mjestu, ako električna mreža u vašem lokalnom području odjednom padne, da li imate adekvatni rezervni plan za nabavku i čuvanje hrane? Ili, ako lokalna vodovodna mreža presuši, da li biste imali alternativni izvor za dobijanje čiste pitke vode? Da preko noći morate promijeniti grad, državu, postati izbjeglica, kako bi se snašli i da li bi se samo oslonili na pomoć drugih? Znate li ijedan strani jezik? Imate li ušteđevine? Imate li u špajzu išta od namirnica s dužim rokom trajanja? Gotove supe, konzerve, rižu i drugu tjesteninu?

Ovo je popis od šest savjeta koji će vam pomoći da postanete bolje pripremljeni za preživljavanje u savremenom svijetu u slučaju većih promjena.

1. Zasadite vrt u dvorištu

Rečeno je da čitav svijet ima samo tri dana do totalne gladi, a ipak mnogi ljudi nemaju pojma kako posaditi svoju hranu, te se oslanjaju isključivo na prodavnice i restorane. U slučaju velike katastrofe, police samoposluga i restorani bi svakako ostali vrlo brzo bez hrane, ostavljajući mnoge ljude u stanju panike.

To je razlog zašto je sadnja vrta u dvorištu ili građenje staklenika presudna za vas i vašu porodicu za dugoročni opstanak. Znanje kako rastu razne biljke u različitim vremenskim i klimatskim uslovima biće daleko vrijednije nego bilo kakva valuta u slučaju krize, a to bi moglo sačuvati vaš život.

2. Naučite principe permakulture

Stvaranje dvorišnog vrta za opstanak i razumijevanje načela permakulture biće neophodno za preživljavanje “van sistema”. Ovaj samoodrživi način življenja, koji uključuje znanja kako uzgajati organsku hranu i proizvoditi električnu energiju kod kuće, osiguraće da, bez obzira na to šta se događa u “sistemu”, vi i vaša porodica budete u mogućnosti da opstanete samostalno.

3. Investirajte u zlato, srebro, dijamante

Papirnata valuta će s vremenom postati bezvrijedna, naročito u slučaju hiperinflacije. Ali možete zaštititi finansijsku imovinu pretvaranjem svog papirnog “bogatstva” u zlato, srebro, dijamante, ili razne druge plemenite metale i drago kamenje koji drže svoju vrijednost. Za razliku od “papirnatih potvrda”, plemeniti metali i drago kamenje će zadržati vrijednost u slučaju krize, a mogu se koristiti za “trampu” za toliko potrebna dobra.

4. Redovno čistite i detoksifikujte svoje tijelo

Zdravlje je pravo bogatstvo, a ključna stvar za održavanje zdravlja je da se redovno čistite od štetnih hemikalija i toksina koji se postupno nakupljaju u vašem tijelu tokom vremena. Čišćenje debelog crijeva, čišćenje jetre i dodaci prehrani s detoksikacijskom “superhranom” su dobri načini kako se možete osigurati da je vaš imunološki sistem uvijek spreman za sve ono što može doći na našem putu u budućnosti.

5. Uvijek pijte puno čiste vode bez fluora i znajte kako je dobiti u slučaju krize

Čista voda je osnovni aspekt održavanja života, a ipak mnogi ljudi ne bi znali gdje je mogu pronaći ili kako je dobiti u slučaju velike krize. Ako komunalna voda i police prodavnica više nisu na raspolaganju, da li bi mogli održavati adekvatnu nabavku vode, da li bi ste znali kako je možete dobiti?

Dobro mjesto za početak je jednostavna zaliha pročišćene ili izvorske vode, što može uključivati popunjavanje bačvi s kišnicom. Voda iz lokalnih potoka takođe može biti pročišćena pomoću naprednih filtera.

Ne-električni pročišćivači vode takođe mogu pretvoriti prljavu vodu u čistu pomoću izvora goriva. Ali ako nema izvora goriva, prenosni filteri vode mogu prikupljati vodu iz svježeg izvora u prirodi i pumpati direktno u boce za piće. Tablete joda se takođe mogu koristiti za pročišćavanje vode i činiti je pogodnom za piće.

6. Naučite koje su jestive biljke, napunite zalihe robe s organskim sjemenjem

Poznavanje razlike između jestivih i otrovnih biljaka koje se nalaze u prirodi je vrlo korisno i osigurava vas da ćete uvijek imati šta da jedete. Vaša lokalna biblioteka ili knjižara najvjerovatnije ima vodiče za jestive biljke koje su specifične za vaše područje. Te knjige će vam pomoći da naučite šta je sigurno jesti u slučaju nužde.

Takođe je dobra ideja napraviti zalihu organskog sjemenja i naravno, naučiti kako se uzgajaju i njeguju biljke.

 ŠTA SE SVE MOŽE JESTI U PRIRODI

Širok je spektar onoga što nam može poslužiti kao hrana kada se nađemo u prirodi. Mogu to biti razne biljke, pečurke, riba, ptice, divlje životinje, rakovi, žabe, mravlja jaja, crvi… Većina ovoga se sprema na jednostavan način: opere se od nečistoće, ocijedi od vode i prži, peće ili kuha na različite načine.

Kako jednostavno odrediti sta je jestivo, a sta nejestivo bilje?

Ako biljka luči mliječastu tečnost (izuzetak su koprive i maslačak) i nagriza kožu, nije za jelo, kao ni biljke jakog mirisa. Gricnite malo list ili stabljiku. Ukoliko “skupljaju usta” – nisu za jelo.

Možete jesti biljke koje jedu i ptice i životinje, jer ono nije otrovno. Ipak i ovdje treba biti oprezan te je ipak najbolje za ishranu preporučljivo koristiti samo one biljke za koje smo apsolutno sigurni da su jestive.

Ovo su samo neke jestive biljke sa našeg područja, a ima ih na svakom koraku tokom godine: kopriva (žara), šipurak, maslačak, sremuš, lipa, zohva…

SAVJET PLUS:

U prirodi ima otrovnih i jestivih biljaka koje su izgledom veoma slične. Jedan od primjera su borovnica i vranino oko kod kojih plod (bobica) veoma liče ali je kod borovnice jestiv dok je kod vraninog oka najveća koncentracija otrova u samoj bobici.

Kako spremiti hljeb

Hljeb se spravlja ne samo od pšeničnog brašna, već, prema mogućnostima, dodaju mu se raženo, ječmeno i kukuruzno brašno, krompir, mekinje/posije, osušena divlja kruška (Pirus piraster), ljeskove rese, islandski lišaj (Cetraria islandica) i podanci bujadi (Pteridium aquilinum) i lokvanja (Nymphaea alba), sve u količini oko 10% (pojedinačno ili pomijesano) a u oskudici i više. (Čak se i hrastov žir /Quercus sp./ prži i melje, ali je oporog ukusa!)

Kukuruzno brašno se prethodno popari ključalom vodom, krompir se skuha, ljeskove rese (Corylus avellana) se prokuhaju, osuše i melju, islandski lišaj treba da prenoći u vodi radi odstranjenja gorčine pa se suši i melje (ovako narodi sjevera Evrope prave hljeb!) a podanci se kuhaju, suše i samelju.

Pripremanje pogače

U prosijano osnovno/pomijesano brašno dolije se posoljena voda i zamijesi tijesto. Srazmjera miješanja iznosi 100:55-60, što zavisi od vrste i kvaliteta brašna. Pri zamjesivanju treba dodati malo kvasca, ako ga ima. U tijesto se dodaje neki od navedenih dodataka, ostavi da pokriveno stoji 15-30 minuta, pa se pogača otkrije i stoji još 15 minuta, a prije pečenja izbode se viljuškom ili šiljatim drvcetom i peče 45-50 minuta.

Priprema čorbi

Čorbe i variva treba pripremati od nekoliko biljnih vrsta jer se na taj način dobijaju veće količine hrane i ukusnija jela. Kuhanje divljeg povrća obično traje od 15-30 minuta što zavisi od vegetativnog uzrasta, a prva vrela voda se odliva poslije par minuta kuhanja zbog eventualne gorčine i dodaje se nova. Ponekad treba i više voda promijeniti kako bi se eliminisala gorčina.

U obzir dolaze herba koprive (Urtica dioica), listovi bokvice (Plantago sp.), maslačka (Taraxacum officinale), rusomače (Capsella bursa pastoris), mlade lipe i bukve, razne vrste divljeg zelja (stavelj odn. više vrsta Rumex sp., bitno je da ovo lišće raste svuda u dovoljnoj količini i da nije gorko!), troskot (Polygonum aviculare), poponac/slak (Convolvulus arvensis) i loboda (Chenopodium urbicum).

Mogu se koristiti i razne ukusne djeteline (Trifolium sp.), krasuljak/bijela rada (Bellis perennis) ima odličan kiselkast ukus lista. Pronadjite herbu i korijen divlje mrkve (Daucus carota), list crnog sljeza… te sigurno poznate gljive.

Čorba od divljeg povrća se spravlja od prethodno kratko prokuhanog i isjeckanog lišća koje se sipa u proprženo brašno na masnoći, prži još par minuta, doliva se dovoljno vode, soli i kuha još oko 15 minuta.

Od začina treba dodati kopitnjak, dobričicu i sremuš. Da bi se poboljšali ukus, konzistencija i hranljivost, mogu se dodati i nasječene sveze/suhe gljive. Takođe, miješano povrće se može kratko popariti vrelom vodom, sitno isjeckati, pomiješati sa brašnom i nekom masnoćom, formirati male odreske koji se peku u masti ili ulju (malo su rastresitiji jer se ne koristi jaje kao vezivo).

Gljive

Gljive pečene na žaru predstavljaju najjednostavniji i najbrži način pripreme gljiva. Ako nemamo rešetku tada se koriste samo očišćeni šeširi koji se posole sa donje strane i stavljaju na čist žar naglavce i peku desetak minuta.

Gljive su pogodne i za kuhanu ili sirovu salatu (ovo je rjeđe zbog nemanja navike da se gljive konzumiraju prijesne). Prokuhaju se mlađe pečurke 5 minuta, malo se usitne, začine solju i začinskim biljem (uobičajeno je da uvijek pri ruci imamo biljno ulje i sirće te ih možemo dodati, a i ne mora).

Lišće gloga zamjena za duhan

Za očekivati je da ako nemamo vode i hrane ostanemo vremenom i bez cigareta ili duhana. Kao zamjena za duhan mogu se koristiti svježi listovi gloga. Uz cigaretu dobro dođe i kafa za koju zamjena mogu biti sjemenke gloga ili korijen maslačka, ali i cikorija i hrastov žir.

 KAKO PREŽIVJETI NUKLEARNI RAT

Dokle god postoje arsenali nuklearnog oružja, postoji i mogućnost da ono bude iskorišteno. U današnjem svijetu sve su veće tenzije između nuklearnih sila, a mogućnost nuklearnog rata vraća se na razinu kakvoj smo svjedočili za vrijeme Hladnog rata.

Nuklearni rat ipak ne mora značiti i kraj ljudske rase. Uz malo pripreme, pridržavanja nekih osnovnih pravila i dosta sreće, moguće je preživjeti čak i najgoru verziju radioaktivnog armagedona.

Priprema prije napada

1. Imajte spreman plan

U slučaju nuklearnog napada najmanje 48 sati ne biste smjeli izlaziti na otvoreno. Trebali bi imati sve što vam treba za preživjeti barem za taj prvi period.

2. Skupite zalihu nekvarljive hrane

Riža, grah, šećer, med, zobene pahuljice, tjestenina, mlijeko u prahu, sušeno voće i povrće – mogu trajati godinama i sadrže mnogo kalorija u odnosu na svoju masu. Svaki put kada dođete u trgovinu, kupite i jednu ili dvije namirnice s liste dok ne skupite svoju zalihu. Nemojte zaboraviti otvarač za konzerve.

3. Pripremite zalihu vode

Idealno bi bilo imati oko četiri litre po osobi po danu. Vodu držite u plastičnim kanisterima prikladnim za držanje pitke vode.

4. Nabavite uređaje za komunikaciju

Ako ste informisani, velika je vjerojatnost da ćete preživjeti duže. Korisno bi bilo imati i zviždaljku, kao i solarni punjač za svoj mobitel. Upitno je hoće li mobilna mreža ostati aktivna, ali trebate biti spremni ukoliko proradi.

5. Prikupite zalihe lijekova i pribora za prvu pomoć

Trebali bi imati barem standardnu kutiju prve pomoći, sa sterilnim gazama i zavojima, antibakterijskom masti, gumenim rukavicama, škarama, pincetom, termometrom i dekom. Nabavite ili isprintajte i uputstva za prvu pomoć: kako povezati rane, liječiti šok i opekline.

6. Nabavite zalihu druge korisne opreme

Bilo bi dobro da imate baterijsku svjetiljku i zalihu baterija za nju i za radio. Maske za prašinu, plastičnu foliju, ljepljivu traku, vreće za smeće, vlažne maramice… Imajte i alat za zatvaranje ventila za plin i vodu.

Preživljavanje nakon napada

1. Smjesta potražite sklonište

Bljesak svjetlosti nuklearne eksplozije vidljiv je na dvadesetak kilometara. Ukoliko se nalazite unutar pet kilometara od eksplozije, vjerojatno vam nema spasa, no ako se nalazite dalje možda imate vremena reagirati.

Imat ćete oko 10 do 15 sekundi vremena prije nego što do vas dođe toplinski udar, koji uzrokuje opekline trećeg stepena, te 20 do 30 sekundi prije nego do vas dođe udarni val.

Ako ne možete stići do skloništa, potražite bilo kakvu udubinu u terenu i lezite licem prema dolje, pokrivajući što više kože možete. Ako nema udubine, kopajte što brže. Toplinski udar opeći će vam kožu do udaljenosti od 32 kilometra, a vjetar udarnog vala doseći će brzinu od 960 kilometara na sat.

Ako nemate drugih opcija, uđite u najbližu zgradu, ali samo ako ste sigurni da neće biti znatno oštećena. Ovisno o kvaliteti izgradnje, većina stambenih zgrada do udaljenosti od 11 kilometara od eksplozije bit će uništene. Udaljenijim zgradama prsnut će svi stakleni prozori, pa se držite podalje od njih.

Držite se dalje od zapaljivih tvari. Najlonske tkanine i bilo kakvi uljani materijali zapalit će se usljed toplinskog udara. Nipošto nemojte gledati u eksploziju – čak i kratko vrijeme izloženosti može uzrokovati sljepoću.

2. Čuvajte se radioaktivnih padalina

Prvi val radijacije nakon nuklearne eksplozije je najopasniji, ali osobe koje će mu biti izložene prije će stradati od samog udarnog vala eksplozije.

Ako ste preživjeli samu eksploziju, najveću opasnost predstavljaju vam radioaktivne padaline – radioaktivne čestice koje nakon eksplozije topli zrak podigne u atmosferu, te padaju u obliku fine prašine nošene vjetrom ili kao ‘crna kiša’. Takve čestice zagađuju izvore vode, poljoprivredna zemljišta i predstavljaju trajnu opasnost za boravak na otvorenom.

3. Ojačajte svoje sklonište protiv radijacije

Sabijte zemlju na zidove, ili bilo što čega se možete dohvatiti. Kako bi smanjili svoju izloženost radijaciji na samo jedan promil, treba vam zaštita od 21 centimetra čelika, 70 centimetara kamena, 66 centimetara betona, 2,6 metara drva, 1 metar tla, 2 metra leda ili 6 metara snijega.

4. Ostanite u skloništu najmanje 200 sati

Planirajte ostati barem osam do devet dana u svojem prvom skloništu. Prvih 48 sati nemojte uopće napuštati sklonište, dok u sljedećem periodu izlazite što rjeđe i kraće, jer će teren biti pun radioaktivnog joda, koji bi se trebao raspasti u roku od devet dana. Osim joda, prijetnje su i radioaktivni cezij i stroncij, koji će ostati aktivni desetljećima. Dobro se upijaju u tkivo, te će trajno zagaditi brojne izvore hrane, a vjetar ih može nositi hiljadama kilometara daleko od eksplozije.

(Najportal)