Pratite nas

Zanimljivosti

Zbog ovih stvari dom može izgledati staromodno: Trebali biste ih se riješiti

Published

on

U jednom trenutku industrijski stil preplavio je domove, a ogoljeni beton i cigle mogli su se vidjeti na brojnim fotografijama po Instagramu i raznim magazinima za uređenje doma.

Kao što to uvijek bude s trendovima, i ovaj je prošao ili barem prolazi, a stižu nam neki novi. Koji su to trendovi na izmaku otkrili su dizajneri na Redditu, piše Story.hr.

Ovo su stvari koje otkrivaju je li vaš dom uređen u stilu koji prolazi ili koji je prošao, no moramo naglasiti da je najvažnije da se vi osjećate ugodno u svom domu pa ovakve savjete nemojte shvatati preozbiljno:

“Sivo, sve sivo. Kao što su bile narandžasta i smeđa šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih, bež devedesetih i dvijetisućitih.”

“Boho chic. Vidim da puno bivših stanova s Airbnb-a treba preuređenje.”

“Jednog dana ljudi će shvatiti da potpuno bijeli zidovi i izložen beton ne odaju dojam doma.”

“Velika drvena vrata poput onih na stajama.”

“Ne mogu smisliti ovaj stil farmerske kuće koji je posvuda i jedva čekam da nestane. Što će svi kad shvate da je to izašlo iz mode i da ne mogu prodati svoje kuće jer izgledaju kao farme.”

“Lamperija. Stalno je na HGTV-u, što znači da ćemo se sljedećih godina nagledati lamperije.”

“Bijeli kuhinjski ormarići bit će zastarjeli za deset godina. Znate na što mislim, bijeli ormarići, crna radna ploča, bijele pločice.”

“Open space neće se zadržati. Lakše je grijati i hladiti sobe kad su i dalje zasebne sobe.”

‘Posteri s natpisom ‘Live laugh love.'”

 

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending