Često se postavlja pitanje može li se štitna žlijezda liječiti biljem. Travarka i fitoaromaterapeutkinja Martina Bogdanić, osnivačka riječke udruge za fitoaromaterapiju Studio Martina&Natura, kaže da u narodnoj medicini postoje razni biljni lijekovi za tretiranje poremećaja rada štitne žlijezde, ali pritom treba uzeti u obzir da su oni nastali u vremenu koje se u mnogo čemu razlikovalo od vremena u kojemu danas živimo.

Danas takve mješavine više nisu na ceni jer je savremeni čovjek građen od drugačijeg materijala nego čovjek prije stotinu, dvjesto, petsto ili više godina. Najčešće mu je potrebna jača hemijska usmjerenost preparata, bilo da je ona iz biljaka ili iz klasičnih lijekova.

Ponekad se još koriste neki od tradicionalnih lijekova za tretiranje disbalansa štitne žlezde, ali najčešće ne kao osnovna terapija, nego kao dopuna klasičnoj terapiji. Također treba uzeti u obzir da je vrlo malo istraživanja provedeno sa ciljem otkrivanja nuspojava kombinacije tradicionalnih biljaka koje djeluju na rad štitne i lijekova za štitnu žlijezdu“, napominje fitoaromaterapeutkinja koja je među tradicionalnim receptima pronašla niz onih za „ubrzanu“ i „usporenu“ štitnu žlijezdu.

Ovo su najučinkovitije narodne recapture za usporeni rad štitnjače:

1. Tinktura od mladih zelenih oraha
Često se korise lijekovi od mladih zelenih plodova oraha (Juglans regia) ne većih od nokta na palcu. Premda se u nekim područjima koristio svježe iscijeđen sok (tri puta dnevno po jedna mala kašika soka razblaženog u čaši vode) ili sok od mladih oraščića koji su se prethodno kuhali barem 20 minuta, najčešće se koristila tinktura. Pravi se tako što se staklenka (do tri četvrtine volumena) napuni nasjeckanim mladim oraščićima, a potom se to prelije (do vrha staklenke) jakim domaćim alkoholom te ostavlja da odstoji tri nedelje. Tinktura se uzima u kapima (tri puta dnevno po 30-ak kapi tokog dužeg razdoblja).

2. Mješavina pelina, nane, stolisnika…
Kao lijek koji djeluje na cijelo tijelo, za tretiranje usporenog rada štitne žlijezde preporučuje se mješavina pelina (Artemisia absinthium), lista divlje jagode (Fragaria vesca), nane (Mentha piperita), stolisnika (Achillea millefolium), nevena (Calendula officinalis), lista i cvijeta crnog sljeza (Malva silvestris). Za mješavinu se uzima po jedna kašika svake biljke, pa se mješavina stavlja u litar provrele vode i ostavlja da odstoji poklopljena jedan sat. Uzima se u malim količinama tokom mjesec dana, prije svakog obroka.

3. Mješavina kičice
Za podsticanje metabolizma cijelog tijela koristila se i mješavina kičice (Centaurium erythraea), trave ive (Teucrium montanum), bosiljka (Ocimum basilicum), cvijeta zove (Sambucus nigra), cvijeta i lista crvene deteline (Trifolium pratense), lista peršuna (Petroselinum crispum) i lista oraha (Juglans regia). Spravlja se na isti način kao prethodno navedena mješavina.

4. Vratne obloge za „usporenu“ štitnu
Prave su se od razblažene borove smole. Obloga se tokom 40 dana stavlja svaki drugi dan – dva puta dnevno po dva sata i tokom cijele noći.
Primjenjivale su se i obloge od svježeg galijuma (Galium verum), cvijeta i lista crnog sljeza (Malva silvestris) i ječmenog brašna zamućenog sa malo vode. Držali su se na isti način kao i obloga od borove smole. Uz to se čajem napravljenim od suhe galije više puta u danu duboko grgljalo grlo.
U novije vrijeme kao tretman usporenog rada štitne žlijezde koriste se obloge od hidrolata mirte (kemotip cineol). (Naj portal)