Zanimljivosti

Sve bi dali da ih ova vrela plavuša provoza: MAJKA ŠESTORO DJECE JE NAJZGODNIJA VOZAČICA TAKSIJA NA SVIJETU

Published

10 mjeseci

30/11/2023

Taksisti slove za ljude koji su riznica tračeva, budući da im se klijenti često povjeravaju. Takođe, svjedoci smo i herojskih i plemenitih poteza taksi vozača. Međutim, malo ko bi pomislio da je ovaj posao za žene. Ipak, sve je više žena koje su u ovom zanimljivom poslu, a među njima je jedna prelijepa plavuša.

Nanet opisuje svoj trenutni posao kao terapeutski i uživa u interakciji sa klijentima, a tvrdi da je ljubitelj plastične hirurgije i da je na to potrošila preko 350.000 eura.

Nanet Hamond Loskijavo postala je “najzgodnija vozačica taksija” nakon što je prihvatila posao taksista da bi se oporavila od razvoda.

Barbi iz stvarnog života je potpuno preokrenula karijeru. Nanet je potrošila 350.000 eura na plastičnu hirurgiju kako bi izgledala kao lutka, a nakon nedavne sudske bitke, ostala je bez novca. Tako je prošle nedjelje započela novi posao u pokušaju da stekne finansijsku stabilnost i kaže da njeni klijenti nikada nisu imali tako ‘glamuroznog’ vozača.

Spavala je na dušeku u studio apartmanu pokušavajući da obnovi svoj život i sada je počela da radi sa kompanijom za iznajmljivanje Tesla – koju voli.

“Sada sam ovdje i radim kao taksista. Razmišljam o tome neko vrijeme jer nisam imala auto za više od godinu dana jer mi je bivši muž uzeo sve automobile. Volim da vozim i reći ću vam da je ovo zabavno. Svi koje pokupim kažu isto… Nikad nisu vidjeli zgodnijeg vozača od mene. Najsmješnije u svemu ovome je to što kada stanem, svi bukvalno kažu ‘o moj bože nisam očekivala da izgledaš ovako’ ili ‘o bože kako si zgodna’ i takve stvari – kaže Nanet.

Nanet, živi u Sinsinatiju i svoj rad opisuje kao terapeutski i uživa u interakciji sa ljudima iz različitih sfera života. Prije nedavnih nevolja, majka šestoro djece nije platila račun 17 godina zahvaljujući svom nevjerovatno bogatom bivšem partneru, sa kojim je živjela u raskošnoj vili.

I iako je njen sadašnji način života neprepoznatljiv od starog, gdje su botoks i pedikir bili uobičajeni luksuz, iskustvo sa novim poslom dalo joj je novu perspektivu.

“Novac je dobar i dobijam mnogo dobrih napojnica i do sada nisam imala nikakvih problema. Svi su tako prijateljski nastrojeni i ljubazni i ima toliko dobrih ljudi. To je samo sjajno iskustvo voziti ljude okolo, upoznati nove ljude – kaže ona.

Nanet sada želi da inspiriše druge žene da traže posao u oblastima u kojima dominiraju muškarci. Mnogi njeni korisnici su primijetili kako je rijetko vidjeti ženu kao vozača. Studija sa Stanforda pokazala je da su 27% vozača Ubera u SAD između 2015. i 2017. bile žene, prenosi Daili Star.
Nanet, koja je šest puta krasila čuvenu naslovnicu Plejboja, rekla je da bi to trebalo da uradi više žena.

“To je sjajno iskustvo i zaradićete mnogo novca od toga i možda postavljam letvicu za više žena koje žele da se bave ovim poslom. Možete sami da odredite radno vrijeme, možete i da idete na porodične događaje jer možete stati i otići gdje god želite. Sami pravite svoj raspored, što je prilično nevjerovatno, a jedan od plusa je što nemate nikoga ‘na ramenu’. Možete jednostavno biti ono što jeste i ovo je sada moje putovanje i volim ga. Vidjećemo kuda će – ističe bivša manekenka. (Naj portal)

Tagovi:istaknuto manekenka plavuša taksi

Sljedeća vijest

Dajete li svojoj djeci kompjutere, tablete i telefone? Direktori kompanija koje ih prave – ne daju!

Predhodna vijest

Nevjerovatan prizor iz Valencije: CURA PROŠETALA DEČKA NA POVODCU (Video)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.