Hrononutricija kao režim ishrane, čovjeka koji je primenjuje trajno rješava suvišnih kilograma, pa je istovremeno idealan način za poboljšanje i očuvanje zdravlja. Važno je istaći da u hrononutritivnoj ishrani nema ograničenja u količini namirnica, slatkišima ili masnoćama, već je jedino važno da određene hranljive materije organizam dobije u pravo vrijeme.

Hrononutricija je način ishrane koji podrazumijeva obroke u skladu sa biološkim ritmom. Drugim riječima, u određeno doba dana trebalo bi jesti odgovarajuće namirnice da bi ih što bolje iskoristili i izbjegli povećanje tjelesne težine, rizik od dijabetesa, porast triglicerida, loš holesterol, nedostatak ili višak vitamina i minerala, narušavanje prirodne kiselosti.

Nije isto ako, recimo, za večeru jedemo vrstu hrane koju prema ritmu lučenja hormona i enzima odgovornih za varenje organizam tada ne može da iskoristi, već bi te hranljive materije trebalo pojesti nekoliko sati ranije, da se ne skladište u masne naslage. Nepravilan ritam ishrane je razlog što su mnoge dijete nesupješne i dovode do „jo-jo“ efekta (brz gubitak i još brži povratak neželjenih kilograma).

Hrononutricija kao režim ishrane, čovjeka koji je primenjuje trajno rješava suvišnih kilograma, pa je istovremeno idealan način za poboljšanje i očuvanje zdravlja. Važno je istaći da u hrononutritivnoj ishrani nema ograničenja u količini namirnica, slatkišima ili masnoćama, već je jedino važno da određene hranljive materije organizam dobije u pravo vrijeme.

DORUČAK

Prema pravilima hrononutricije doručak je obavezan, jer je tada organizam najktivniji u oslobađanju masnoća koje su ključne za obezbjeđivanje energije potrebne za rad srca, pluća…Za doručak zato treba jesti ugljene hidrate – hljeb, razne cerealije i masti životinjskog porijekla – maslac, sir, kajmak.

RUČAK

Vrijeme ručka trebalo bi da bude između 13 i 15 časova. Tom prilikom na trpezi treba da se nađu bjelančevine životinjskog ili biljnog porijekla, odnosno meso i povrće koje je izvor „sporih“ šećera i vlakana.

U ovo doba dana organizam proizvodi veliku količinu enzima koji vare bjelančevine što omogućava njihovu pravilnu ugradnju u ćelije, kao i povećanje njihovih rezervi, a samim tim i jačanje imuniteta. Pri tome je važno napomenuti da ukoliko je za ručak pasulj, sočivo ili soja onda je meso nepotrebno jer su ove namirnice izvor proteina i nepotrebno ih je „nagomilavati“.

U nepovoljne kombinacije spadaju i šnicla sa krompirom, meso i hljeb, tjestenine i meso jer se za varenje ovakvih kombinacija angažuju različiti enzimi, odnosno izazivaju poremećaj kiselo-bazne sredine organizma.

Meso i riba se brže vare, dok tjestenine, hljeb, krompir sporije – duže ostaju u crijevima izazivajući nadimanje i kiselost.

Zato meso, tjestenina ili krompir ne treba da se jede zajedno već sa drugim povrćem – kupusom, prokeljom, blitvom, špinatom, kelerabom, tikvicama, karfiolom…

VEČERA

Uveče kada započinje period odmora organizma (snižava se nivo kortizola hormona budnosti i nivo insulina je nizak) trebalo bi jesti mladi sir ili grilovanu piletinu, ćuretinu, ribu, teletinu u kombinaciji sa salatom od svježeg povrća koja je začinjena balzamiko sirćetom i hladno-cijeđenim uljem.

Hrono ishrana kontroliše bolest

Primjenom hrononutricije značajno se poboljšava kvalitet života, jer ovakav način ishrane omogućava da se dijabetes drži pod kontrolom, što znači da ne dođe do smanjenja oštrine vida, oboljenje bubrega, začepljenja krvnih sudova. Isto važi i za one koji boluju od povišenog krvnog pritiksa, lošeg holesterola, povećanih triglicerida, slabe cirkulacije ili usporenog metabolizma.

Kako svaki čovjek ima jedinstven genetski zapis prema kome se odvijaju sve fiziološke funkcije, prije primene hrononutricije, važno je testiranje metabolizma u stanju mirovanja da bi se utvrdilo koje izvore energije tijelo tada koristi i da bi se dobio odgovor zašto je kod nekog ovaj proces usporen ili ubrzan.

Osim toga, preporučuje se i ispitivanje rizika od pojave demencije i Alchajmerove bolesti, kao i provjera broja slobodnih radikala u krvi kojim se utvrđuje stepen rizika od moždanog i srčanog udara, kao i pojave karcinoma. Poslije dijagnostičkih pregleda moguće je odrediti individualan način ishrane koji daje apsolutne rezultate u postizanju idealne težine i zdravlja.

PRAVILA HRONO-ISHRANE

Obavezno tri obroka dnevno u periodu od 8 do 20 časova

Četiri sata između obroka

Večera najmanje dva sata prije spavanja

Zabranjena su gazirana pića i sve vrste grickalica

Slatkiši dozvoljeni samo od 16 do 18 časova, desert tek sat do dva nakon ručka

Voće se ne jede ujutro i uveče

Hljeb, tjestenine i skrobna povrća (krompir, grašak) jesti najkasnije do 15 časova

Najbolje je svježe povrće, a ako se bari onda je bolji izbor kuhanje na pari

Kravlje mlijeko nije dozvoljeno jer se teško vari, već kiselo mlijeko i sirevi

Margarin, biljni sirevi (osim tofu-sojinog sira), biljna pavlaka, biljni šlag, pekarska peciva nisu dozvoljeni, jer su izvor industrijskih trans-masti koje povećavaju nivo lošeg holesterola (Najportal)