Zanimljivosti
Sarajevske stare priče: KRMAK UDAREN BILJOM PO GLAVI, A KOMŠIJA HALIL ŽGOLJO RASCOPO GLAVU ZEMKI SA VRATNIKA
Prelistavajući star novinske bilješke iz knjige “Staro Sarajevo” Fehima M. Begovića, naišli smo na zanimljivu crnu hroniku iz 1930. godine. Evo, kako su tada pisale novine:
Prekjuče su se, na rejonu policijske stanice Vratnik dogodile dvije opasne tuče, poslije čega su ostala dva teže ranjena lica, od kojih je jedna žena.
Dva radnika Bego Isanović, rodom iz Foče u Suljo Huseinbegović, zvani “Krmak” posvađali su se i potukli radi nekakvih sitnica. U toj svađi Bego je pograbio neke poveće drvo – bilju, šta li je i, njime mlatnuo Sulju po glavi tako snažno da ga je namah ukinuo s noga. Udarac je bio snažan, jer je Suljo pao u nesvijest, iz koje nije dugo dolazio sebi. Prevežen je u auto Gradskog fizikata u Državnu bolnicu, gdje mu je pružena ljekarska pomoć. Pošto je ozljeda teže naravi, zadržan je na liječenju. Napadač Bego Isanović je uhapšen.
Isto tako dvojica radnika, koja stanuju u Raića sokaku na Vratniku, napali su bez ikakva razloga na svoju komšinicu Zemku Taslidžu, suprugu Bećirovu, u njenoj vlastitoj kući o ipsrebijali je na mrtvo ime. Jedan udarac kamenom u glavu, razbio joj je glavu, pa je nesretna žena pala u nesvijest i ostala dugo u tom položaju, iako su joj liječnici u Državnoj bolnici odmah pružili pomoć.
Kada se malo oporavila vraćena je kući na domaću njegu. I ovaj napad dogodio se prekjuče. Jučer je policija uredovala i uhapsila oba napadača Halila Žgolju, rodom iz Foče i Zaima Kororu, rodom iz sela Boljanića. (Naj portal)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON