Posljednja naučna istraživanja pokazuju da je ishrana direktno povezana sa zdravstvenim tegobama koje sve češće pogađaju čovjeka. To smo, manje-više, mogli zaključiti i bez tih istraživanja, ali pitanje je koliko zaista znamo o tome šta podstiče migrenu, šta štiti mokraćni mjehur ili pak koji je obrok idealan za otklanjanje umora
Stručnjaci su u novije vrijeme došli do saznanja da u biološki uzgojenoj hrani vlada određen red, koji ljudskom organizmu daje vitalnu energiju i jača njegovu prirodnu otpornost i imunitet. Tijelo osjeća kad jedemo pravu, zdravu hranu, a moguće bolesti se odbijaju o imunitetni štit. Istovremeno, pravilnom ishranom moguće je liječiti određena stanja u našem organizmu. Uostalom, evo do kakvih su otkrića došli naučnici…
MIGRENA
Čokolada, sir, agrumi, crno vino i kafa, vjerovali ili ne, podstiču migrenu. Njenom nastanku mogu pridonijeti i morski plodovi, naranče i mnogo toga drugog što se može naći na našem stolu. Smanjenje razine šećera u krvi može biti izazvano preskakanjem obroka, a to direktno povećava mogućnosti napada migrene. Konkretan savjet za borbu za sprječavanje migrene jeste: potrudite se jesti malo, a često! Preporučujemo masnu ribu koja, inače, djeluje protuupalno. Konzumiranje masne ribe može pomoći, iako djelovanje nije trenutno. Također, i đumbir može biti od velike pomoći. Naime, đumbir ublažava mučninu koja je skoro uvijek popratna pojava migrene.
Idealan obrok: sendvič od lososa i salate potočarke, čaša đumbirova soka i mineralna voda.
PMS (predmenstrualni sindrom)
PMS je, također, blisko povezan s prehranom. U sedmici prije mjesečnice potrebno je u ishranu dodati 500 kalorija da bi se PMS “ublažio”. Doručak je najvažniji obrok. Preporuka je da treba nešto pojesti tokom jutra i popodneva, svaki dan pojesti jednu salatu i tri obroka povrća. Odlična je cjelovita hrana, u maloj količini, s mnogo bjelančevina, vlakana iz voća i povrća, te nešto ugljikohidrata. Također, ne smijemo izostaviti i činjenicu da je PMS često izazvan niskim estrogenom u krvi, te nedostatkom magnezija i željeza. Stoga, orasi, suho voće i sjemenke, koji su bogati izvori tih hranjivih tvari, a orasi i sjemenke uz to sadrže i prirodne estrogene, preporuka su broj jedan.
Idealan obrok: obrok od žitarica (zob, riža i žitne pahuljice) s nasjeckanim bademima, lješnjacima, sjemenkama sezama i suncokreta – poslužite uz prirodni jogurt i nasjeckanu svježu breskvu!
MOKRAĆNI MJEHUR
Određena jela i pića mogu izazvati simptome slične onima cistitisa, s učestalim mokrenjem i osjećajem peckanja. U tu hranu se ubrajaju alkohol, čaj, kafa, narančin sok, te jako začinjena hrana. Stoga, preporučujemo da pijete velike količine vode da biste na taj način razrijedili mokraću i smanjili njenu kiselost. Tokom napada pijte najmanje dvije do tri litre destilirane vode dnevno. Općenito, dobra prehrana bogata cjelovitim namirnicama i povrćem kao što su šparoge, artičoka, peršun i celer, djeluje kao diuretik.
Idealan obrok: supa od ječma; pržene šparoge, celer, mrkva i grah s malo peršuna; čaša svježe iscijeđenog soka od jabuke i mrkve.
TEKUĆINE U ORGANIZMU
Teški, masni obroci mogu potaknuti zadržavanje tekućina u organizmu, jednako kao i slana ili marinirana hrana. Izbacite iz prehrane suho meso, salame i svu hranu s velikim sadržajem soli, odnosno natrija. U jelovnik uključite diuretično bilje: peršun, celer, kumin i maslačak. Kalij pomaže održati zdravu ravnotežu tekućina. Ima ga u voću, posebno bananama, i povrću kao što su šparoge i špinat.
Idealan obrok: rižoto od špinata s dosta peršina, miješana salata s listovima maslačka, celerom i krastavcem, banana.
UMOR
Prehrana bogata prerađenom hranom ili ona siromašna kalorijama ili mineralima, posebno željezom i cinkom, može izazvati umor. Alkohol je “otimač” energije, dok kafa, čaj i koka-kola mogu nakratko djelovati stimulativno. Medutim, bit ćete iscrpljeni ako popijete više od šest šolja dnevno. Najčešći razlog umora je anemija, izazvana pomanjkanjem željeza koje je potrebno za stvaranje hemoglobina koji, pak, prenosi kisik u krvi. Željeza ima u mesu, grahu, leći, tamnozelenom lisnatom povrću, orasima, sjemenkama, sušenom voću i marelicama. Za zdravu krv treba mnogo vitamina B12 kojeg ima u mesu, ribi, jajima i mliječnim proizvodima, te folne kiseline iz cjelovitih žitarica, oraha i tamnozelenom lisnatom povrću.
Druge hranjive tvari ključne za tjelesnu energiju su vitamini C i E, magnezij i kalij. Sirova hrana i proklijale sjemenke dobar su izvor tih tvari i manje opterećuju probavu.
Idealan obrok: pečeno pile s ruzmarinom, velika porcija salate od proklijalih sjemenki, kompot od marelica s jogurtom.
ZA ZDRAVO SRCE
Slijediti mediteransku prehranu s mnogo tjestenine, salata, voća i povrća, maslinovog ulja i bijelog luka, savjet je za zaštitu srca. Oni koji se drže takve prehrane smanjili su rizik od koronarne bolesti za 75 posto.
Tjestenina je gotovo bez masti, a maslinovo ulje sadrži jednostruko nezasićene masti koje snizuju holesterol u krvi i smanjuju rizik ateroskleroze. Ono je, također, bogato vitaminom E koji je antioksidant, pa djeluje protiv razvoja ateroskleroze krvnih žila. Masna plava riba, kao sto je sardina ili skuša, štite krvožilni sistem omega-3 masnim kiselinama. Voće i zeleno lisnato povrće daju antioksidacijske vitamine C, E i betakaroten koji djeluju protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala.
ZA OŠTAR UM
Potaknite sposobnosti uma višestruko nezasićenim masnim kiselinama kao što su omega-3, kojih ima u masnoj, pogotovo plavoj ribi. Ta se riba smatra najboljom hranom za mozak. U jednom istraživanju, bebe koje su hranjene mlijekom obogaćenim omega-3 masnim kiselinama, sa 7 godina imale su veći koeficijent inteligencije od beba koje su dobivale neobogaćeno mlijeko.
Psihička budnost može se poboljšati i kalijem (sadrže ga agrumi, salata potočarka, sjemenke suncokreta, banane i krompir), cinkom (pšenične klice, sjemenke bundeve, janjetina, jaja…) i aminokiselinom (proizvodi od soje, kravlji sir i bademi). Pravilna kombinacija voća i povrća osigurava dobru opskrbljenost mozga kisikom, te štiti od arteroskleroznog sužavanja arterija. (Najportal)
