U Vašingtonu postoji čudna priča o uznemirujućem prokletstvu, nazvanom “nulta godina”, koja bi pogodila predsjednike Sjedinjenih Država izabrane u godinama koje se završavaju cifrom „nula“.

Prema ovoj drevnoj legendi, indijski poglavar Tekumseh bi, iz osvete, pokrenuo anatemu na Bijelu kuću, kako bi osigurao da predsjednici isteknu prije isteka svog mandata. Bio je početak devetnaestog vijeka i do danas bi se malo vjerovatno prokletstvo pokazalo efikasnim za četiri predsednika.

Svi ubijeni i mrtvi, i zapravo izabrani u godini koja se završila na „nuli“: Abraham Linkoln (ušao je u Bijelu kuću 1860), Džejmes Garfield (1880), Villiam McKinlei (ponovo izabran 1900) i na kraju Džon F. Kennedi (1960 ). Ukratko, između zavjera, napada, ubistava i psovki, stanari Ovalne kancelarije nikada nisu imali lak život.
14. aprila 1865. godine, južnjak Džon Vilkes Boot, na kraju Građanskog rata, u pozorištu je napao Abrahama Linkolna, prvog republikanskog predsjednika.

Ispostavilo se da je ubistvo osmišljeno da se osveti za poraženi Jug: Linkolnova smrt imala je ozbiljne političke posljedice, što je dovelo do institucionalne krize, nakon što je njegov zamjenik, demokrata Andrev Džonson, došao na mjesto predsjednika. Linkoln je Džonsona izabrao za zamjenika upravo u cilju pacifikacije i uključivanja prema južnim teritorijama. To je rezultiralo snažnom mržnjom Kongresa (u rukama radikalnih republikanaca) prema novom predsjedniku. Mržnja koja je 1868. rezultirala procesom opoziva protiv njega.

UZNEMIRUJUĆE ANALOGIJE
Pored političkih pitanja, uznemirujući elementi u ovoj priči o prokletstvu ne nedostaju. Naročito u pogledu sličnosti sa slučajem JF Kennedi. I Linkoln i Kennedi su pogođeni metkom u glavu, a obojicu je zamijenio zamjenik po imenu Džonson. Obojica su ubijeni u petak od ruke južnjaka. Boot (Linkolnov ubica) rođen je 1838. godine, dok je Osvald (Kennedijev ubica ) rođen 1938. Boot je uhvaćen u skladištu nakon bjekstva iz pozorišta. Osvald je uhvaćen u pozorištu nakon bjekstva iz skladišta. Samo niz slučajnosti? Ko zna šta bi pomislio stari Tekumseh.

Prema ovoj drevnoj legendi, indijski poglavar Tekumseh bi, iz osvete, pokrenuo anatemu na Bijelu kuću, kako bi osigurao da predsjednici isteknu prije isteka svog mandata. Bio je početak devetnaestog vijeka i do danas bi se malo vjerovatno prokletstvo pokazalo efikasnim za četiri predsjednika. Svi ubijeni, i zapravo izabrani u godini koja se završila na „nuli“: Abraham Linkoln (ušao je u Belu kuću 1860), Džejmes Garfield (1880), Villiam McKinlei (ponovo izabran 1900) i na kraju Džohn F. Kennedi (1960 ). Ukratko, između zavera, napada, ubistava i psovki, stanari Ovalne kancelarije nikada nisu imali lak život.

Prvi put izabran 1896. godine, republikanac Villiam McKinlei (1843-1901) sprovodio je protekcionistički ekonomski program i ekspanzionističku spoljnu politiku. Sjedinjene Države su prvi put napustile izolacionizam stare Monroove doktrine (koja je sankcionisala volju Sjedinjenih Država da se ne miješaju u međunarodne sporove), pretpostavljajući „agresivan“ odnos prema spolja. U tom smislu, predsjednik je vodio rat protiv Španije koji je Portoriko, Filipine, Guam i Kubu stavio pod uticaj SAD.

McKinlei je ponovo izabran 1900. godine, ali zahvaljujući svojoj popularnosti uvijek je oklijevao da koristi bezbjednosne službe i tako ga je 6. septembra slijedeće godine, tokom posjete Buffalu, ubio anarhista Leon Czolgosz, tada kažnjen električnom stolicom. Iznenadna smrt McKinlei-a katapultirala je njegovog zamjenika za predsjednika Tedija Roosevelta, koji nikada nije mnogo mislio o predsjedniku, a kojeg je sam vrh Republikanske stranke postavio u potpredsjedništvo kako bi zaustavio njegovu političku bujnost. Stvari nisu išle po njihovim planovima: jer je s njim započelo jedno od najprodornijih predsjedništava u američkoj istoriji.

JFK, NAJNOVIJA ŽRTVA
1963. godine predsjednik Kennedi bio je u teškoj situaciji. Nije uživao veliku popularnost, mnoga su obećanja prekršena i u Demokratskoj stranci počinju da se sumnjaju u njegov ponovni izbor. 22. novembra te godine u Dalasu je na njega pucano i ubijen je dok se nalazio u limuzini predsjedničke kolone. Pucao je Lee Harvei Osvald : radnik sovjetskih simpatija, uhapšen je u roku od nekoliko sati, da bi ga dva dana kasnije ubio Džack Rubi.

Amerika je bila u šoku: atentat se dogodio na televiziji uživo i prošle su 62 godine od kada je američki predsjednik ubijen. Njegov nasljednik Lindon Džonson imenovao je šefa Vrhovnog suda Earla Varrena da vodi istražnu komisiju koja će osvetliti incident. Ali kontroverza nije jenjavala: mnogi se nisu slagali sa zaključcima Vorenove komisije, prema kojem je Osvald djelovao sam.

Kako je objavio “alo.rs” predstavnički dom je 1976. godine formirao novu komisiju u kojoj je utvrđeno da je Osvald djelovao u kontekstu veće šeme. Čak i dosijei sa kojih je predsjednik Donald Tramp tajio tajnost 2017. godine nisu dodali puno dijelova u slagalicu, osim što će FBI biti upozoren na mogućnost da Osvald bude ubijen nakon njegovog hapšenja, upozorenje se neobično ignoriše. (Naj portal)