Pratite nas

Zanimljivosti

Prevare na hercegovački način: KAKO JE MIA VARALA STUDENTE?

Published

on

Cijene stanoca u Splitu početkom ove akademske godine skočile su i do 50 posto. Ono što je lani koštalo 800 KM sad je skočilo na 1.200, 1.400, pa i 1.600 KM, s tim da gotovo da i nema gazde koji eksplicitno ne uslovljava izlazak iz stana do 1. juna, a često i prije tog termina.

Pronalazak solidnog stana na području Splita za manje od 1.000 KM postao je zgoditak ravan dobitku na lutriji, pa je devetnaestogodišnja studentica iz Imotskog, pomislila da je prava sretnica kad je pronašla solidan dvosobni stan na Blatinama za 500 KM!

“Krajem osmog mjeseca objavila sam u jednoj Facebook grupi da tražim stan, a uskoro me u inbox kontaktirala izvjesna Mia i ponudila mi dvosobni stan na Blatinama za 500 KM mjesečno. Zvučalo je odlično, jer studiram Ekonomiju i to mi je blizu fakulteta. Žena je ponudila da mogu ostati u stanu do kraja ispitnih rokova, čak i dugoročno, ali da bih u tom slučaju morala plaćati 650 KM”, ispričala je studentica detalje dogovora Slobodnoj Dalmaciji i dodala screenshotove iz svog FB inboxa.

U njemu su fotografije stana, sasvim pristojno izgleda, ima smart TV, mašine, klimatiziran je, gazdarica piše da su u njemu su svi aparati. Na trećem je spratu, ali nema problema, dva su lifta u toj zgradi u Šimićevoj ulici. Tu je i besplatan parking, kafić u prizemlju, tržnica preko puta, a od režija se plaćaju samo struja, voda i odvoz smeća.

Treba samo uplatiti 130 KM pologa, jer vlasnica stana živi u Hercegovini, ima troje djece, a muž joj je u Njemačkoj i nezgodno joj je dolaziti u Split po vrućinama. Doći će tek prilikom useljenja na primopredaju ključeva i potpisivanje ugovora, a onih 130 KM avansa će se oduzeti od prve stanarine. Međutim, to što prije treba platiti, jer su gazdaricu mnogi zvali za stan, a ‘ko prvi, njegova djevojka. Ne, ne može, nažalost, uplata na bankovni račun, jer živi u drugoj državi. Aircash može, kaže gazdarica, to je jednostavno, plati se putem koda teti na trafici. Tren posla, i stan te čeka.

“Iskreno, odmah mi je bilo sumnjivo kad mi je ta žena poslala fotografije stana, jer nisu bili originali nego screenshotovi. Bilo mi je čudno i što je ne mogu dodati na Fejsu, a ni klime nije bilo na slikama iako je tvrdila da postoji u stanu. Ali opet, bila sam sretna da sam našla tako povoljan stan, pa sam samu sebe uvjerila da je sve OK, uplatila tih 130 KM na trafici i dogovorila se useliti 15. septembra”, kazala je studentica, a pokazat će se kasnije, jedna od ko zna koliko prevarenih podstanara koji su nasjeli na priču o povoljnom najmu. Neko za taj stan na Blatinama, neko za drugi stan kraj Pravnog fakulteta.

Da je prevarena, Andrea je konačno shvatila kad joj je uoči useljenja gazdarica poručila da ne može doći u Split jer joj dijete ima COVID. Kazala je i da će joj vratiti polog čim joj prođe korona jer ne može na poštu dok je u izolaciji i velikodušno ju je uputila na čovjeka koji iznajmljuje “prekrasne jednosobne stanove”.

“Uoči početka faksa ja sam postala beskućnica, a onda saznala da je moja gazdarica ustvari prevarantica koja vara ljude s nekoliko lažnih profila. Jako je aktivna na Facebooku. Isto tako, vara i na nekoliko portala prodaje odjeće…”, dodala je Andrea kojoj je pao mrak na oči kad je vidjela da je jedna djevojka objavila na Facebook oglasniku kako ju je ista ta Mia praktički na isti način prevarila. Nakon toga krenula je lavina, javljali su se brojni ljudi i pričali slične priče o dotičnoj.

Djevojke su se povezale i odlučile je prijaviti policiji.

“Kad je vidjela da smo javno objavili njezino ime, ugasila je račun na Fejsu, a onda se javila i kazala da joj je račun hakiran… Zaprijetila je da će ona nas prijaviti policiji jer je razapinjemo po grupama. Na kraju mi je, tobože preko prijateljice, a sve je to, uvjerena sam, radila ista osoba pod lažnim imenom, vratila 130 KM, kao i još jednoj djevojci. Za druge, ne znam. Ali zašto bi ona vraćala tuđe dugove ako joj je račun hakiran”, s pravom se zapitala studentica, koju taj vraćeni polog ipak nije ušutkao i željela je preko Slobodne Dalmacije upozoriti sve podstanare i studente da ne nasjedaju na ovakve priče.

“Ne plaćajte nikome ništa unaprijed dok ne vidite stan! I tražite ugovor i budite oprezni” poručila je Andrea na kraju. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending