Zanimljivosti

Ove 4 stvari o sebi nikada i nikome ne otkrivajte: SAČUVAT ĆE VAS OD LOŠIH LJUDI I NEVOLJA

Published

10 mjeseci

06/12/2023

Arapski mudraci su vjerovali da da biste živjeli sretnim životom, morate se rukovoditi sa 4 osnovna principa, piše dzen.ru.

1. Prva mudrost: AKO TE NEŠTO BOLI, ĆUTI

Postoji priča iz davnina o starcu Eziju. Starac Ezio je ostao sam na farmi nakon što je njegov sin otišao u vojsku. Ezio je radio naporno i sam upravljao cijelim imanjem. Jednog dana mu je prišao komšija i upitao ga: „Kako si, Ezio?“

„Bole me leđa“, požalio se Ezio svom komšiji. Ubrzo se širom oblasti proširila glasina da starac Ezio ima loša leđa i da ne može sam da se brine o svom imanju i životinjama. Stoga je počeo da dobija ponude od komšija da proda imanje za malo novca. Kada im je rekao da je to premalo za takvo imanje, rekli su: „Bolje je išta nego ništa. Bole te leđa, star si i slab, prodaj imanje.”

Niko mu nije ponudio pomoć, svi su samo željeli da ga iskoriste. Starac je nastavio da ćuti i radi, a kada mu je sin došao iz vojske, stari Ezio mu je predao imanje u nasljedstvo.

Sin se zahvalio ocu i zamolio ga da mu da najneophodniji savjet koji bi mu pomogao da živi srernim životom. A Ezio mu je dao najvažniji savjet:

„Ako te nešto boli, ćuti. U suprotnom će ti prvo dati ono najbeskorisnije – sažaljenje, a onda će te udariti gdje boli.“

2. Druga mudrost: NE GOVORI PRIJATELJU ONO ŠTO NE BI REKAO NEPRIJATELJU
Svaki čovjek ima svijetlu i tamnu stranu u sebi, nikad se sa sigurnošću ne zna kada će se ova mračna strana probuditi i šta će je probuditi. Bolje je ne reći prijatelju ono što ne biste rekli ni svom neprijatelju.

Ako kažete prijatelju i on iskoristi vašu tajnu, bićete ljuti na dvoje ljudi: na sebe i na svog prijatelja.

3. Treća mudrost: NIKADA NE GOVORI LOŠE O SEBI
Još jedna kratka, ali veoma mudra priča arapskih mudraca.

Starac Okam je živio u pustinji 10 godina. Svaki dan je vrijedno radio i pokušavao da nađe vodu i kada je uspio, svi seljani su dolazili da mu čestitaju, ali on nije htio da se hvali i vjerovao je da nije učinio ništa vrijedno.

Rekao je:

„To nije moja zasluga, samo mi je Bog pomogao da to postignem. Ubrzo su svi počeli da tretiraju njegovo otkriće vode kao nešto malo vrijedno i nevažno. Umjesto da piju vodu, na tom izvoru su prali noge. I ubrzo se voda pretvorila u zagađeno i blatnjavo jezerce. Starca je to strašno povrijedilo, ali su ljudi na njegove napore reagovali baš onako kako im je on sam rekao – kao da je to sitnica, a ne vrijedan izvor.

Onaj ko ponižava i ne cijeni sebe daje primjer drugima da se ponašaju isto tako prema njemu – bez poštovanja. Ako se čovjek ophodi prema sebi sa poštovanjem i ponaša se dostojanstveno, onda će se drugi prema njemu odnositi sa poštovanjem.

4. Četvrta mudrost: NE ŽALI SE
U svijetu koji nas često podstiče da izrazimo svoje pritužbe i negodovanja, mudrost Ibn Arabija, filozofa i teologa iz 12. vijeka, nudi pronicljiv uvid u vrlinu strpljenja. Prema Arabiju, možete se žaliti samo u molitvi, u trenucima posebnih teškoća. Ostatak vremena treba izdržati i živjeti a da vas ne ometaju žalbe i suze.

„Strpljenje znači čuvati dušu da se ne žali bilo kome drugom osim Bogu.“ – Ibn Arabi

Strpljenje, kao što Ibn Arabi sugeriše, nije pasivno prihvatanje nevolja, već preaktivna unutrašnja snaga koja nam omogućava da se suočimo sa životnim izazovima sa milošću. Vježbajući strpljenje, razvijamo unutrašnju snagu koja nam omogućava da se suočimo sa nedaćama sa milošću i otpornošću, što na kraju vodi do sreće. (Naj portal)

Tagovi:mudrost stvari

Sljedeća vijest

Vic: KAD MUJO ŽELI DA RADI ZA POLICIJU

Predhodna vijest

Kako živi najviši čovjek na svijetu: VISOK 2,51 METARA, A DUŽINA STOPALA 36,5 CM

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.