Zanimljivosti

Onaj ko priča loše o drugima – nosi loše i u sebi: LOŠ ČOVJEK SVAKOME NAĐE MANU

Published

2 godine

10/02/2023

Žana Poliakov je autorka mnogih poznatih knjiga i odličan motivacioni govornik. Iz njene knjige “Soulfood” donosimo nekoliko odlomaka koje bi vam mogle pomoći u životu.

“Svi imamo mogućnost da izaberemo kako ćemo se osjećati i svakog dana imamo mogućnost da uradimo sve što poželimo, ipak mnogi od nas se osjećaju zarobljeni u svojim starim obrascima i u svojim tijelima. Kad god možete izaberite da živite u ljubavi, ne u strahu.

Uvijek dajte sve od sebe i sklopite jednostavna četiri sporazuma sami sa sobom. Nisu drugi krivi, kad god optužite i upirete prstom u nekog drugog, vi bježite od sopstvene moći. A sva snaga i moć leže u vama.”

“Tragajte za skladom unutar sebe, tada će sve za čime tragate naći put do vas.”

“Niko vas ne sprječava da istražujete, da se igrate i zabavljate i da od toga u isto vreme prijatno i živite. Spajajte nespojivo, jednog dana će postati logično. Budite promjena koju želite da vidite u svijetu. Preuzmite apsolutnu odgovornost za sopstvene snove.

Sve počinje od vas.” “Ja nisam žrtva. Odgovorna sam za sve što mi se događa. Niko drugi nije.” “U vašem filmu, vi ste scenarista, reditelj i u glavnoj ulozi.” “Niko od nas nije savršen, a upravo u toj nesavršenosti i leži naša prava ljudska, neodoljivo privlačna humana priroda.

Mi često maltretiramo sebe. Tražimo više, moramo sve da kontrolišemo. Unaprijed mislimo da će sve biti loše. A nije tako, život ponekad umije vrlo lijepo da nas iznenadi. Ako sebi damo šansu.”

“Usporite. U odnosu na vječnost, ovaj život je samo treptaj leptirovih krila.”

“Vjerujte sebi. Svaki problem je šansa. Svaka neprilika je mogućnost da rastete i razvijate se kao osoba.” “Šta treba da saznate, uvijek će doći do vas, ne brinite. Fokusirajte se na ovo što imate, ne na ono što nemate.” “Najteži zadatak svakog ljudskog bića je da preuzme odgovornost za sopstveni život.”

“Univerzum je prijateljsko mjesto, ako vi tako vjerujete. Ako ne, selidba čak i u drugu galaksiju neće vam pomoći.” “Kad pritisnete narandžu šta izađe iz nje? Sok od narandže. Kad pritisnete osobu, šta izađe iz nje? Pa, ono što se nalazi unutar te osobe.”

“Razumni ljudi prilagođavaju se svijetu, nerazumni istrajavaju u pokušaju da prilagode svijet sebi. Stoga, cjelokupni napredak zavisi od nerazumnih ljudi.” “Ne gradite zidove oko sebe, nego mostove. Život će vas uvijek odvesti do nečeg boljeg.”

“Svaki čovjek koga upoznate zna bar jednu stvar koju vi ne znate, ne dopustite mu da ode dok to ne naučite od njega.” “Ne postaješ dobar čovjek tako što se trudiš da pronađeš izvor dobrote negdje na Himalajima, već tako što otkriješ ljubav unutar sebe. Za sebe. Onda u svim ljudima vidiš najdivnije ljudske osobine.” (Naj portal)

Tagovi:autor čovjek loš mana

Sljedeća vijest

Ako uživate u rijaliti dramama: MOGUĆE JE DA VAS MUČI VELIKA STREPNJA

Predhodna vijest

BOSANCI I HERCEGOVCI NARUČILI 200.000 PIZZA: SARAJLIJA ZA GODINU DANA POJEO 144 PIZZE

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.