Đanluka Grimalda odlučio je da promijeni način putovanja prije 13 godina u pokušaju da bude u miru sa sobom u svjetlu produbljivanja klimatske krize.

U praksi, to je značilo da leti što je moguće manje kada prisustvuje međunarodnim konferencijama i umjesto toga daje prioritet održivijim metodama transporta kako bi se smanjio njegov uticaj na životnu sredinu.

„Moram da učinim sve što mogu da apleujem na promjene što je jače moguće, pa sam zbog toga donio ovu odluku“, rekao je Grimalda.
Đanluka Grimalda je međutim nedavno bio suočen sa dilemom. Njegov poslodavac, Institut za svjetsku ekonomiju Kiel, istraživački centar sa sjedištem u Njemačkoj, naredio mu je da u kratkom roku završi svoj terenski rad u Bugenvilu kod obala Papue Nove Gvineje u jugozapadnom Pacifiku i vrati se za svoj radni sto — ili će da izgubi svoj posao.

Ultimatum je praktično zahtijevao od Grimalde, istraživača klime i samozvanog „sporog putnika“, da se odmah ukrca na let za Evropu.

Odbio je i dobio je otkaz – ali kaže da bi istu odluku ponovo donio u trenu.

U razgovoru za CNBC iz udaljene provincije u Papua Novoj Gvineji, Grimalda je rekao da je počeo „sporo da putuje“ prije oko 13 godina.

Emisije iz vazdušnog saobraćaja značajno doprinose klimatskim promjenama, a poznato je da je vazduhoplovstvo jedan od najizazovnijih sektora za dekarbonizaciju. Zaista, istraživači su procijenili da putovanje avionom čini oko 4% globalnog zagriajavanja izazvanog ljudima.

„Čak i kada sam došao ovdje prije sedam mjeseci uspio sam da “usporim” putovanje samo do Singapura, a onda sam uhvatio avion jer je bilo nemoguće, kao što sada znam, pronaći neku vrstu drugačijeg načina transporta iz aviona“, rekao je Grimalda.
„Zaista sam bio odlučan da se vratim bez aviona, djelimično zbog sopstvene moralne posvećenosti… ali sam takođe želio da pošaljem snažan signal da je u trenutnoj situaciji progresivnog klimatskog sloma veoma važno da ono što smatramo vanrednim akcijama postati sve normalniji.”

Grimalda je u utorak rekao da je bio zaglavljen na teretnom brodu u kompleksu posljednjih 10 dana. Međutim, nadao se da će od petka moći da nastavi svoje epsko putovanje od 15.000 milja (24.140 kilometara) kopnenim putevima. Planira da se konačno vrati u Evropu oko druge nedjelje decembra.

Po povratku u Njemačku kasnije ove godine, rekao je Grimalda, namjerava da podnese tužbu protiv svog bivšeg poslodavca zbog nezakonitog otpuštanja.

Portparol Instituta za svjetsku ekonomiju Kil rekao je za CNBC da institut ne komentariše u javnosti pitanja internog osoblja.
„Posvećeni smo tome da putujemo bez aviona u Njemačkoj i drugim zemljama EU, koliko god možemo. Ako je putovanje avionom neophodno, obezbjeđujemo kompenzaciju CO₂. Plaćamo naknade za emisije kroz projekte zaštite klime“, dodali su.

Grimaldino sporo putovanje kući dolazi nakon nekoliko mjeseci terenskog rada na društvenim uticajima klimatskih promjena na ostrvu Bugenvil. On je rekao da je završetak njegovog istraživačkog projekta odložen nizom nepredvidivih incidenata, od „velikih bezbjednosnih prijetnji“ do erupcije vulkana.

Na pitanje kako se osjeća zbog gubitka posla zbog odbijanja da leti, Grimalda je rekao:

„Mislim da je to bila cijena koju vrijedi platiti i to je nešto što bih ponovo uradio iz najmanje tri razloga.
„Prije svega, ovaj zahtjev mog instituta sam doživio kao neku moralnu i psihološku ucjenu i mislio sam da bih, da sam popustio takvoj ucjeni, izgubio dostojanstvo. Dakle, zaista nisam želio da popustim u tome.”

„Drugo je da sam obećao svim 1.800 učesnika u svom istraživanju da ću učiniti sve što je moguće da im olakšam patnju. To su ljudi koji svakodnevno doživljavaju klimatske promjene“, dodao je on, napominjući da su priobalne zajednice sa kojima je sarađivao bile prinuđene da se presele u unutrašnjost u svjetlu porasta nivoa mora.

„I konačno, pomislio sam da je na kraju ovo prilika koju sam možda morao da iskoristim, jer kao zabrinuti naučnik o klimi i zabrinuti građanin za klimatski slom, zaista pokušavam sve što je moguće. Grimalda je rekao da gubitak posla nije kraj svijeta i procjenjuje da bi umjesto toga mogao da bude „znak sudbine“ da se uradi nešto drugo. (Naj portal)