Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors

Neki kažu da je “Bijela kuća”ukleta: VIĐAJU DUHA ABRAHAMA LINKOLNA KAKO SJEDI KRAJ KAMINA!

132 sobe, 35 kupatila, 6 razina, 412 vrata, 28 kamina, 7 stepeništa, 3 lifta, 5 kuhara, nekoliko vrtova, teniskih i košarkaških terena, bioskop, staza za trčanje… Sve to postoji u Bijeloj kući. Ali kakve tajne još krije? Ovo je 10 tajni I zanimljivosti koje krije najpoznatija američka kuća!

1. Džordž Vašington nikada nije živio u Bijeloj kući
Navodno je irski arhitekta Džejms Hoban planove za Bijelu kuću napravio po uzoru na kuću u Dablinu koja je danas sjedište irskog parlamenta. Prvi američki predsjednik nikada nije živio u predsjedničkoj rezidenciji, njen prvi stanar bio je njegov nasljednik, Džon Adams, koji se uselio 1800. godine. Iako je Vašington odabrao lokaciju, kao i arhitekta, gradnja kuće počela je 1791. i trajala je osam godina. Izgradnja je koštala 232 hiljade dolara, u današnje vrijeme to bi iznosilo oko 4 miliona.

2. Kuća je izgrađena od smeđeg kamena
Smeđe zidove od kamena radnici su obojili u bijelo kako bi spriječili oštećenja i redovno održavali fasadu pa je Bijela kuća uvijek djelovala svježe. Nadimak “Bijela kuća” osmislio je prvi stanar Džon Adams, a zadržao se i decenijama kasnije.

3. Na prvoj filmskoj projekciji u Bijeloj kući prikazan je film “Rođenje jedne nacije”
Početak filmskih večeri u Bijeloj kući bio je prije 101 godinu, kada je Vudrov Vilson odlučio da bude domaćin projekcije filma reditelja D. W. Grifit-a “Rođenje jedne nacije”, istorijskoj drami koja govori o usponu Ku Klaks Klana u SAD-u, a već je tada izazvao brojne kritike zbog opravdavanja rasne segregacije. Na prvoj projekciji gostovali su sam reditelj i Tomas Dikson, autor romana po kojem je film snimljen. Najviše filmova pogledao je Džimi Karter, čak 480.

4. Bijela kuća nije oduvijek nosila taj naziv
Tek je Teodor Ruzvelt dao naziv koji je uvriježen i danas. Prije toga koristili su se nazivi Predsjednička kuća, Predsjednički dvorac i slično.

5. Prelomna godina za Kuću: 1933.
Ruzvelt je ugradio rampe i liftove, kako bi Bijelu kuću učinio dostupnom i invalidima. Napravio je i bazen, kojeg je Nikson prekrio i umjesto njega napravio salu za novinare.

6. Neki kažu da je ukleta
Mnogi gosti, ali i stanari, tvrde da duh pokojnog predsjednika Abrahama Linkolna još luta sobama Bijele kuće. Najpoznatija je priča Vinstona Čerčila, koji je tvrdio da je naletio na Linkolnov duh pored kamina. Čerčil više nikada nije kročio u Linkolnovu spavaću sobu.

7. Ispod Bijele kuće, u podrumu, postoji čitav grad
Nikson je sagradio prostor za kuglanu, a postoji i cvjećar, prodavnica čokolade, čak i zubar.

8. Tom Henks je poklonio Bijeloj kući dva aparata za kafu
Poznati glumac, prilikom posjete Bijeloj kući, primijetio je da u njoj ne postoji aparat za kafu pa je odlučio da ga sam kupi. Koju godinu kasnije, kada je ponovo posjetio Bijelu kuću, donio je novi model.

9. Nekad se moglo bez problema ući u Bijelu kuću
Proslava inauguracije Andrea Džeksona 1829. privukla je gužvu, pa je osoblje moralo posjetioce da izvede napolje tako da su ispred dijelili punč s viskijem.

10. Neobični troškovi stanara
Prije nego što je Bil Klinton napustio Bijelu kuću, njegovo osoblje napravilo je 40 hiljada dolara štete. Šta su učinili? Namjerno su isčupali slovo W sa mašina za kucanje, zalijepili fioke na stolovima, ostavljali čudne telefonske poruke… Na kritike su odgovorili da nije neobično da se osoblje bivšeg predsjednika našali s budućim stanarima. Navodno je i Bušovo osoblje po odlasku iščupalo telefonske žice i ostavilo prijeteće poruke, uključujući i jednu koja je poručila “Vratićemo se”… (Naj portal/ foto: Depositphotos, kzlobastov)