Zanimljivosti
Misteriozni hodža, hadžija i derviš PRIČA O HADŽI LOJI – SALIHU VILAJETOVIĆU KOJI SE NA GLASINCU HRVAO SA MEDVJEDOM
Jedna od najinteresantnijih historijskih ličnosti u Bosni I Hercegovini zasigurno je i Salih Vilajetović, poznatiji kao Hadži Lojo koji je rođen 1834. godine. On potječe iz poznate sarajevske porodice koja je živjela na obroncima brda Grdonj iznad ćaršije. To naselje danas je poznato kao bardakčije. Tradicionalna muslimanska porodica Vilajetiovića imala je svoju ulogu u sveopćem širenju kulture i obrazovanje Sarajeva.
“Njegov otac Abdulah bio je mualim i istaknuti džematlija naselja Bardakčije. Također, njegova majka Hanka bila je vrlo cijenjena i plemenita žena. Kao dječak se brzo razvijao i njegov otac ga je obučavao vjeronauci. Nije završio neke visoke škole i medrese, ali bio je izrazito učevan i pametan. Svo znanje dobijao je od svog oca Abdulaha – govori Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije grada Sarajeva.
Gradnja pravoslavne crkve
Imanje porodice Vilajetović nalazilo se na području današnjeg Federalnog hidrometeorološkog zavoda na Bjelavama gdje je bila i njihova porodična kuća.
“Iznad njihovog naselja nalazio se kamenolom gdje je Hadži Lojo neko vrijeme radio i razvijao svoju, kasnije vrlo prepoznatljivu atletsku građu. Kasnije će sa svojim bratom Mustafom i čerpićanu za čije potrebe je iskopao i bunar dubine 18 metara. Kasnije, austrougarske vlasti će ovaj bunar zakopati. Ali, kada su velike razlike u temperaturama, krug bunara vidljiv je na zemlji – objašnjava Garibija.
Na čestim putovanjima po Bosni, Salih je širio svoj autoritet uglednog i snažnog čovjeka. O tome svjedoči i priča o hrvanju s medvjedom.
“U tom periodu, držanje medvjeda u avliji bila je česta pojava. Tako se Hadži Lojo na svojim putovanjima po Istočnoj Bosni, u mjestu Glasinac, odlučio na hrvanje s jednim takvim medvjedom kojeg je i porazio – prepričava naš sagovornik.
Ta njegova hrabrost donijela mu je epitet “Lojo” što se u tom vremenu odnosilo na odabrane ljude. Nakon ovakvog podviga, njegovo pravo ime Salih biva zamijenjeno sa Hadži Lojo.
“Nakon toga nastaje period političke angažiranosti Hadži Loje kada se pobunio protiv gradnje pravoslavne crkve u Sarajevu koja je trebala biti veća od Begove džamije. On je bio izuzetan vjernik i nije mogao dopustiti da crkva bude veća od džamije – pojašnjava ovaj ugledni sarajevski arhitekta.
Za njega su smatrali da je bio fanatik i veliki konzervativac. Ova pobuna protiv gradnje crkve bila je pod prismotrom austrougarske vlasti i počinju prvi sukobi sa vlastima.
Put na hadž
Kako bi smirili pobunu, a u isto vrijeme izgradili i crkvu, odlučeno je kako će se Begova džamija podići na nešto viši nivo da bi bila viša od pravoslavne crkve, što je na kraju i urađeno. Također, htjeli su ga maknuti iz javnog života Sarajeva, te je odlučeno da ga pošalju u Meku na hadž. Ovu ponudu Hadži Lojo je prihvatio bez razmišljanja.
“Sa tog putovanja, odnosno iz Carigrada, Hadži Lojo je se vratio pješke, noseći na sebi 80 oka nepoznatog tereta. Međutim, po povratku iz Meke Hadži Lojo ne mijenja svoje mišljenje o vlasti. Za jedne je bio buntovnik i radikal, dok je za druge bio revolucionar i vođa otpora.
Jedan austrijski pisac, opisujući lik i djelo Hadži Loje, prozvao ga je austrijskim carom. U jednom trenutku pokušali su ga ubiti tako što su stavili otrov u halvu koju je on volio. I zvanično je počela njegova borba protiv okupatora u kojoj je poginuo i njegov brat Mustafa.
“U periodu najvećih sukoba u Sarajevu, Hadži Lojo je ulazeći u jedno konaćište, nosio pušku na leđima s cijevi okrenutom prema zemlji. Puška je slučajno opalila i pogodila ga ispod koljena. Sa tom teškom ranom pobjegao je u naselje Praču kod Rogatice gdje se sakrio kod pravoslavne porodice Čvoro. Odatle je pobjegao u Čajniće gdje je proveo oko dvije sedmice – kaže Garibija.
Zbog bola u ranjenoj nozi Hadži Lojo nije mogao bježati više. Izdao ga je Mićo Kojić nakon čega ga hapsi natporučnik Mihajlo Stipetić i privodi u Sarajevo. Zbog rane na nozi, poslat je u vojnu bolnicu gdje ga liječi dr. Kramer ali nije bilo spasa. Noga mu je amputirana.
Smrtna kazna
Vlasti su tražile njegovu smrtnu kaznu, a optužnica ga je teretila kao glavnog agitatora otpora protiv okupacionih četa.
“Druga njegova optužnica stavljala mu je na teret dva ubistva za šta je bila propisana smrtna kazna na koju je i osuđen. Ali, po carskom fermanu smrtna kazna pretvorena je u pet godina zatvora van Bosne i Hercegovine. Kao mjesto izdržavanja kazne odabrana je Mađarska. Zbog njegove pojave, snage ali i plemenitosti, zatvorenici su ga izuzetno cijelnili i poštovali.
“Nakon izdržane petogodišnje kazne, Hadži Lojo treba da se vrati u Sarajevo. Međutim, carska vlast Austrije rekla je kako je on nepodoban u Bosni. Ponudili su mu da bira u koju zemlju želi ići. On je odlučio da je za njegovu porodicu; suprugu Fatimu, kćerku Aišu i dva sina, Muhameda i Mustafu najbolje da se skrase u Meki.
“Za Hadži Loju taj put bio je tragičan. Umro je njegov sin Mustafa. Hadži Lojo je sa svojom porodicom sigurno stigao u Meku gdje je proveo ostatak svog života – kaže Garibija.
Nakon Hadži Lojine smrti, loza Vilajetovića doživljavala je svoj kraj. Sin Muhamed preselio je u Siriju, a supruga Fatima odlazi u Stambol sa kćerkom Aišom. Danas u Sarajevu Vilajetovića više nema, ali ako se nekad zateknete u ovim gradovima i čujete prezime Vilajetović, moguće je da ste upravo sreli nekog potomka iz njegove loze. (Naj portal)
Zanimljivosti
Veliki planovi Rotary Cluba Cazin, prvo pomažu Gradskom dječijem obdaništu
Rotary Club Cazin već u prvim mjesecima postojanja napravio je zapažene rezultate.
Ovaj klub je predstavljen u junu na Konferenciji Distrikta 1910, kojem pripadaju i bosanskohercegovački klubovi, a njegova prva predsjednica je Esmira Kapić.
Rotary Club Cazin ima 23 člana, među kojima su uspješni doktori, ekonomisti, te biznismeni poput Refika Rošića, Mensura Mulalića, Suada Beširevića, Enesa Harbaša, Azre Bajrić, Minke Seferagić….
– Svi naši članovi su visokoobrazovani i lideri u svojoj struci. Zadovoljna sam šta smo sve učinili u vrlo kratkom roku. Bilo je malo teže i malo više posla nego što sam pretpostavljala. Naš prvi projekat vezan je za Gradsko dječije obdanište u Cazinu. S tim smo se predstavili na Distriktnoj konferenciji u Sarajevu, kada smo zvanično primljeni u Rotary zajednicu. Planiramo omasoviti članstvo dodatnim kvalitetnim ljudima koji mogu uložiti vrijeme i novac u naše humanitarne akcije – kaže Esmira Kapić.
Rotary Club Cazin ima velike planove za narednu godinu.
– Prvo moramo završiti realizaciju dva projekta koja smo započeli. To su donacija knjiga za kantonalnu Gradsku biblioteku „Bibliobus“. Potom donacije kindl čitača i knjiga za našu Gradsku biblioteku Cazin. Planiramo završiti naš prvi projekat edukativnog karaktera vezano za dentalnu medicinu i zaštitu zuba kod najranijeg uzrasta djece, koji je obuhvatio sve dječije vrtiće i osnovne škole.
Tu su i projekti vezani za djecu u Centru za razvoj inkluzivnih praksi, humanitarno veče u kojem bi klub imao otvorena vrata za sve građane, i, naravno, prihod bi usmjerili u naše humanitarne akcije.
Namjeravamo posjetiti Rotary Clubove u BiH koji budu imali proslave godišnjica i pokušati ostvariti kontakt i trajne veze sa nekim od Clubova u susjednoj Hrvatskoj – kaže Esmira Kapić. Ona je, inače, i vlasnica firme za računovodstvo i reviziju doo „Rew-Est“ Cazin.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti1 mjesec
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti5 mjeseci
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON