UN-ov izvještaj o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je 2017. godine čovječanstvo, ne samo što je povećalo razine CO2 na najviše u ljudskoj istoriji, nego je to činilo brže nego ikada.

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promoviranje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zagrijavanja goreg od 2°C koliko su nacije svijeta dogovorile Pariškim klimatskim sporazumom. Kamoli da se zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj.

Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C. Članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će po takvim scenarijima razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena diljem Zemlje uslijed klimatskih promjena.

Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatralo ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga. Što se Hrvatske tiče, na sljedećim ilustracijama pogledajte će se dogoditi s jadranskom obalom u slučaju rasta mora od 9 metara, što je u skladu s izvještajem PNAS-a.

Split i Kaštelanski zaljev
Već i uz rast nivoa mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, po Jadranu je poplavljena i skoro svaka stara gradska jezgra. A u slučaju 9 metara… Trogir je odavno atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palače, Lore, luke, kolodvora. Južnije, more je prodrlo desecima kilometara u Cetinu, ne postoji više ni Omiš, ni pola Makarske.

Dolina Neretve
Ovo je u Hrvatskoj na klimatske promjene najranjivije područje. U slučaju već i 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Čapljina dobiva svoju rivijeru. No, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina, more zapravo prodire do pola puta do Mostara, poljoprivreda je odavno nemoguća. Stradali su i Ston, najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih otoka.

Dubrovnik
Stari Grad je najvećim dijelom pod vodom, odavno je potopljena gradska luka. Stradali su Cavtat i Kupari.

Zadar
Uz 9 metara ovaj grad skoro da prestaje postojati. Ono što još nije potopljeno, redovno je devastirano žestokim olujama siline uraganskih. Usput su nestali i Nin, Bibinje, veći dio Šibenika, Skradin. Ušća jadranskih rijeka su se pretvorila u mrtve zaljeve.

Rijeka
Trsatska gradina sada se izdiže sa same morske obale, a sve niže od toga odavno je pod vodom. Pod morem je veći dio bolničkog kompleksa i praktično svaka pojedina znamenitost ovog grada kojim su se doskora ljudi javljali jedni drugima na razglednicama.

Pula
Slično je i s ovim gradom, s tim što zbog konfiguracije terena more uz nivoe od +9 metara prodire iz nekoliko smjerova, odsijeca pojedine dijelove grada i pretvara ga u nekoliko otočića. Arena se sada izdiže iz plićaka. Kad je bonaca, potopljeno je pola grada. Kad krene jugo i već normalne uraganske oluje, pod morem je praktično sve. Istra je uopće jezivo stradala. Raša više nije rijeka, nego duboki morski zaljev, nestali su Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj, Motovun je grad na moru, a Savudrijska vala/ Piranski zaljev potopio je čak i granične prijelaze Plovaniju i Kaštel.
U Italiji su nestali Venecija još odavno, ali usto i Padova, Treviso je na moru kao i Bologna, dolina rijeke Po jedva da uopće još postoji, tamo je sad otvoreno more… (Naj portal)

Pogledajte video animacije šta će se dogoditi s nekima od najpoznatijih svjetskih metropola u slučaju zagrijavanja 2°C, što također nije neka sreća kao što ćete vidjeti, te u slučaju globalnog zagrijavanja od čak 4°C i posljedičnih klimatskih promjena.