Pratite nas

Zanimljivosti

Diderotov sindrom: DA LI I VI IMATE PROBLEMA SA NEKONTROLISANOM KUPOVINOM?

Published

on

Riječ je o drugom nazivu za impulsivnu kupnju, odnosno prema službenoj definiciji – za konstantnu kupovinu novih stvari bez stvarne potrebe. Zašto baš Diderotov sindrom?

Ukratko, Diderot je zamijenio svoj stari udoban ogrtač, novim, ljepšim, baršunastim ogrtačem. S vremenom je uvidio da se njegov omiljeni novi ogrtač ne uklapa u njegov dom, stoga je odlučio preurediti vlastiti dom, kako bi uklopio svoj novi ogrtač.

Kako bi izbalansirao ugođaj u svom domu, svaki je nedostatak nadomjestio novom kupovinom. Na kraju je i sam u jednom od svojih djela napisao:
“Bio sam gospodar starog ogrtača, a sada sam rob novoga”!

Nismo li svi mi u današnje vrijeme robovi novoga? Pitamo li se ikad šta će nam to novo promijeniti u životu? Je li to novo samo krpanje rupa i stvaranje potrebe za još novijim? Usrećuje li nas to novo? Obogaćuje li nam život? Ili nam samo izvlači novac iz novčanika i zarobljuje nas dugovima?

Koliko smo se puta zapitali je li nam baš sad potrebna nova pegla, mašina, mobitel? Hoće li me ta najnovija generacija nečega stvarno zadovoljiti ili će privid sreće nestati u sekundi kad shvatim da želim još bolje i još više?… Koliko je to više i prestaje li ikada?

Jedan od dobrih primjera su dječji rođendani, za koje smo mi roditelji, do ove “dona korone”, izdvajali puste novce i svake godine sve više, veće, sjajnije i zabavnije, ne bi li nam djeca bila što sretnija i što zabavljenija. Čak smo i sebi nametali privid neke čudne sreće, sjedeći u kafiću s nepoznatim ljudima trateći dva do tri sata prebirući po nebitnim temama.

Naravno, tim činom stvarno jesmo usrećili svoje dijete, ali sebi smo nametnuli obavezu da idući treba biti još bolji i zabavniji te nerijetko i skuplji. Tako iz godine u godinu.

Sve je to nakratko korona kriza zaustavila. Dječji rođendani su se vratili kući. Sada više nismo mogli pozivati nebrojeno puno djece i njihovih roditelja, već samo one koji su nam važni, prijatelje i porodicu.

Ima i kod kuće troškova, ali su nekoliko puta niži. Zamislite, dijete nam je opet presretno i prezadovoljno s proslavom rođendana. Sretni smo i mi jer smo proveli kvalitetno vrijeme s prijateljima i obitelji, a i u novčaniku nam je ostalo nešto više novca, prenosi Žene i Novac.

Diderotov sindrom, kao što je vidljivo iz gornjeg primjera, je izlječiv, odnosno njime se može upravljati svjesnim, umjerenim, kontroliranim i smirenim djelovanjem. Jedino tako možemo uvidjeti obogaćuje li nam to nešto novo život ili je samo teret za naš budžet.

Drugim riječima, kada nam se pojavi potreba za nečim novim:

Postavimo sebi pitanje je li nam to stvarno potrebno? Hoćemo li dobiti pravu vrijednost za uloženi novac? Hoće li nam to obogatiti i olakšati život?
Odgodimo kupovinu na par dana, a ako i dalje smatramo da nam je to nešto novo potrebno, onda najvjerovatnije i jest.

Razmislimo imamo li kod kuće neku zamjenu za to nešto novo i može li dovoljno dobro zamijeniti to novo. Postoji li nešto starije generacije ili polovno, a da je iste funkcionalnosti.

Odredimo budžet koji ćemo potrošiti za nabavu te nove stvari i ne popuštajmo. Ne nasjedajmo na marketinške trikove, prestanimo pratiti brendove na društvenim mrežama.

A druženje s prijateljicama iz šopin centara – prebacimo u prirodu – bit ćemo zdraviji, a računi će nam biti puniji. I, kako nas je korona kriza naučila, usporimo, uzmimo sebi dovoljno vremena kako bi razaznali stvarne potrebe i uz to se osjećali sigurno i zadovoljno. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending