Pratite nas

Zanimljivosti

Brak i porodica: ZAŠTO JE SVE VIŠE RAZVODA, KOJE VEZE IMAJU ŠANSU ZA POMIRENJE?

Published

on

Tokom prošle godine na području Balkana abilježeno je preko 20.000 razvoda, a povećanje broja kao i krah brakova poznatih ličnosti povod je za pitanja psihologu – šta je najčešći “okidač” za razvod i kada su moguća i pomirenja?

Među najčešćim razlozima za razvod spominju se svađe, nevjerstvo, manjak fizičke intimnosti, problemi u komunikaciji, kao i fizičko, psihičko i emocionalno naslijeđe. Poslije ovih, na spisku su i finansijski problemi, nedostatak zajedničkih interesovanja, ali i zavisnost partnera od alkohola ili psihoaktivnih supstanci. Među razvedenim parovima ima i onih koji smatraju da su se vjenčali suviše mladi i zato žele razvod.

“Poslije razvoda je moguće pomirenje, ali to nije tako čest slučaj”, objasnila je Ivana Sinđić, psihoterapeut, te dodala:

“To se dešava onima koji, neko vrijeme nakon razvoda, konstatuju da im sa drugima nije bolje. Takođe, partneri dostignu emotivnu zrelost i smatraju da se ipak vrijedi dodatno potruditi. To je posebno moguće kod onih koji nisu bili dovoljno zreli kad su stupali u brak.”

Prema njenim riječima, potpuni je mit da je “samo jedna ljubav prava”. Priča o srodnoj duši je mit, jer “možemo biti kompatibilni sa mnogim ljudima na svijetu, a i inkopatiblni”, objasnila je Ivana.

“Rijetko je da volite samo jednom u životu. Čovjek je stvoren i formiran tako da voli više puta u životu. Mi imamo za to sposobnost, vještinu i kapacitet”, kaže psihoterapeutkinja.

Budući da cijeli svijet priča o Dženifer Lopez i Benu Afleku koji su se rastali zbog prevare, nameće se i pitanje – kada i kako možemo da oprostimo prevaru?

“Svaka preljuba je trauma”, kaže Ivana. “Trauma – proke svega, za onog ko je prevaren, ali nije lijepo ni biti otkriven.” Prema njenom iskustvu, mali broj brakova se zbog preljube razvodi, obično joj prethode drugi problemi zbog kojih se i našla “treća osoba” koja je bila “spremna da pomogne” partneru koji je u braku bio nezadovoljan.

Zato se i dešava da se, nakon bračnih terapija, i poslije preljube brak ipak poboljša. “Vraćanje povjerenja je dug proces – treba godinu do dvije u bračnoj terapiji da vrati izgubljeno povjerenje”, priča Ivana.

“Ko neće da oprosti, ne treba ga gurati. Za onog koji hoće, važi pravilo da treba da vidi da se partner mijenja, da se trudi i da pomaže da se povjerenje vrati.” (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending