Pratite nas

Zanimljivosti

Bile su u nauci i politici, imale su čvrstu ruku: 18 ŽENA KOJE SU ISPISALE HISTORIJU (3)

Published

on

I dok su neki zidovi razbijeni, drugi su ostali, ali se napredak nastavlja. Kao što je Klintzon rekla prihvatajući svoju nominaciju: “Kada nema stropova, nebo je granica”. Predstavljamo vam 18 žena koje su svojim angažmanima, znanjem I umijećem doprinijele istoriji. Ovdje pročitajte treći nastavak:

13. KRALJICA ELIZABETA II (1926)
U svom dugom životnom dobu od 91 godine, njeno Veličanstvo je nevjerovatno zaslužno sa svoje mjesto na listi žena koja su ostavile trag u svijetu. Ona sjedi na prijestolu već 66 godina, što je čini monarhom s najdužim stažom na svijetu. Imala je samo 25 godina kada joj je otac umro i kruna je prenesena njoj, a bila je u centru paćnje gotovo svaki dan svoga života. Ona je britanski monarh s najdužim vladanjem do sada, a napravila je brojne promjene u monarhiji za vrijeme njene vladavina.

13. MARGARET THATCHER (1925-2013)
Margaret Thatcher je promijenila lice moderne britanske politike. Političku karijeru je započela na Sveučilištu Oxford gdje je bila predsjednica Društva konzervativaca. 1959. godine je osvojila zastupničko mjesto u Finchleyu i postala Margaret Thatcher. Ali, stvarno je ušla u historiju 1975. godine kada je postala čelnica Konzervativne stranke, jedne od dvije glavne političke stranke u UK, a kasnije – 1979 prva žena britanska premijerka. Imala je prilično radikalne stavove zbog kojih je zaradila nadimak “čelična ledy”. Bila je prisiljena dati ostavku 1990, ali ne prije nego što je postala najdugovječnija premijerka dvadesetog vijeka. Neki su mislili da je spasila Britaniju kada je imala mnogo ekonomskih problema, a drugi su mislili da je uništila živote miliona radnika. Šta god ljudi mislili, nema sumnje da je njena snaga značila da je ostavila traga u britanskoj politii.

15. INDIRA GANDI (1917.-1984)
Indiru Gandi istorija pamti kao “Gvozdenu dama Indije” – njena politika i vođstvo snažno će uticati na razvoj jedne od najvećih zemalja svijeta, te će oblikovati odnose i Azije i svijeta. Mišljenja o njojsu podijeljena i u Indiji i u svijetu. Jedni je smatraju velikom liderkom (anketa BBC-a 1999. proglasila ju je “Ženom milenijuma”) koja je radila predano na ujedinjenju i jačanju Indije (činjenica jeste da je Indija za vrijeme njene vladavine postala moćna, možda čak i hegemon u ovom dijelu Azije, naročito prema manjim zemljama, recimo Nepalu i Butanu…). Drugi tvrde kako je upravo ona kriva za masovnu korupciju koja se u Indiji s vrha proširila u sve pore društva. Neki je slave zbog njene spoljne politike, drugi pak kritikuju zbog iste.

No, jedna stvar je sigurna – Indira Gandi jedna je od najvažnijih osoba u istoriji Indije. Sama Indija je od svog oslobođenja od Britanije pa sve do 90-ih godina zapravo bila zemlja u rukama jedne familije Nehru-Gandi, a taj period ostavio je neizbrisiv trag koji se i danas osjeća širom ove ogromne zemlje. Ubijena je u atentatu 31. Oktobra 1984.godine. (Naj portal)

16. HILLARY CLINTON (1947)
Hillary Clinton je ušla u historiju još u julu 2016. godine kada je postala prva žena iz jedne od dvije glavne američke političke stranke koja je izabrana da se bori za mjesto predsjednice. Ona je predstavljala demokrate, istu stranku kao tadašnji predsjednik Barack Obama. Iako nije pobijedila I predsjedničkoj utakmici, inspirisala je milione djevojaka I žena širom svijeta.

17. OPRAH WINFREY (1954-)
Svoju TV karijeru započela je kao tinejdžerka, postavši najmlađa osoba i prva Afroamerikanka koja je sa 19 godina čitala glavne vijesti na kanalu u gradu Nashvilleu, u Americi. Sada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih voditeljica u svijetu. Prvi put se proslavila 1986. s Opah Winfrey šouom. Trajalo je 25 godina prije nego što je svoj uspjeh pretvorila u vlastiti TV kanal: Opah Winfrey Network. Također, je bila uključena u humanitarni rad, uključujući osnivanje dvije vlastite zaklade i doniranje miliona vlastitog novca.

18. KEMALA HARRIS (1964)
20. januara 2021. godine Kemala hariss polaže zakletvu kao prva žena I prva tamnoputa predsjednica SAD. “Iako sam možda prva žena na ovoj funkciji, neću biti posljednja” – rekla je Harris nakon što je izabrana. Kćerka jamajčanskih i indijskih imigranata, Haris je bila prva crna državna odvjetnica u Kaliforniji I pobijedila je na izvorima za američki Senat 2016. godine. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending