Pratite nas

Zanimljivosti

Snohačenje: NIJE HTIO DA “OPLETE” PUNICU, PA GA OSTAVILA I VJERENICA!

Published

on

Tradicija u pojedinim dijelovima Balkana, po kojoj mladoženjin otac prvi bračnu noć provede sa novopečenom nevjestom, postojaala je od 1878. godine, pa sve do povlačenja Otomanskog carstva s Balkana 1912. Tek krajem Drugog svjetskog rata je u potpunosti iskorijenjen.

Sa sličnim, jednako bizarnim običajem, susreo se jedan “momak za ženidbu” s juga Srbije. On se, kaže, neizmjerno radovao vjenčanju sa dugogodišnjom djevojkom, ali je naišao na njemu neprihvatljive njene zahtjeve. Podijelio je sa javnošću priču zbog koje sada razmišlja da otkaže vjenčanje. Ovo je njegova priča…

“Zabavljam se sa djevojkom već četiri godine, od čega smo godinu dana vjereni. Nedugo nakon što smo ušli u vezu rekla mi je za tradiciju koje se njena porodica već godinama pridržava kada su u pitanju vjenčanja. Naime, rekla mi je da budući mladoženja mora da mladinu majku izvede u grad, kupi joj haljinu i nešto u čemu će prespavati, plati sve račune od te večeri, kao i hotel u kome će prenoćiti sa budućom punicom. Tom prilikom takođe mi je rekla i da ne treba da previše brinem zbog ovoga, jer to ne znači da treba i da prespavam u istom krevetu sa gospođom, mada je nekada davno značilo upravo to.

Ja sam se samo nasmijao i pitao je da li je ozbiljna. Ona mi je rekla da je vrlo ozbiljna povodom toga. Teško sam povjerovao u sve to, ali nisam želio da o tome više pričam.

I tako je i bilo sve do prošle nedjelje. Iskreno, za sve to vrijeme, pomalo sam i zaboravio i da smo o tome uopšte i pričali. – priznaje on.

Međutim, kako se približavao dan vjenčanja, njegova buduća supruga je počela postavljati uslove o kojima mu je pričala na početku veze.

“Kada smo pričali o svim detaljima, djevojka me je pitala i da li sam odabrao gdje ćemo njena mama i ja izaći i u kojem hotelu ćemo spavati. Ja sam se nasmijao i čekao da pređe na drugu temu. Međutim, ona je bila zbunjena zbog mog smijeha i insistirala je da stvari shvatim ozbiljno, jer od mene očekuje to da uradim.

Rekao sam joj da mi nije to prijatno. Nisam želio da noć provedem sam sa njenom majkom u hotelu, niti čak sa bilo kim ko nije ona – moja buduća supruga. Pitao sam je i zbog čega moramo da iznajmimo sobe u hotelu, na šta mi je ona odgovorila da je prije izvjesnog vremena običaj u njenoj porodici bio da buduća tašta ima seks sa potencijalnim zetom, kao jedan od načina za provjeru da li je on onaj pravi za njenu kćerku. Onda sam je pitao da li i to očekuje od mene, ali se ona nasmijala i rekla da ne očekuje, ali da se ne ni bunila ni ako bi se to stvarno desilo. Takođe mi je rekla i da njena majka ne planira da uradi bilo šta ‘seksualno’ te noći.”

Budući mladoženja je bio zapanjen njenim odgovorom.

“Još uvijek preplašen zbog cijelog koncepta pitao sam je da li jednostavno mogu samo da njenu majku odvedem na večeru, ali se ona odjednom uznemirila i počela da me ispituje zbog čega odbijam da ispunim ovu ‘zanimljivu porodičnu tradiciju’, kako je nazvala. Jednostavno sam rekao da mi nije prijatno i mislio sam da će me razumjeti, na šta mi je ona rekla da se ponašam kao tvrdoglavo dijete.”

Situacija se dalje komplikovala, a u cijelu priču uključena je i njena porodica.

“Odmah nakon toga je otišla da obavijesti svoju porodicu o mojoj odluci. Ubrzo su me pozvali i pitali zbog čega odbijam i zbog čega sam takav kreten po tom pitanju. Zatim me je pozvala i njena majka, koja je zapravo bila vrlo ljubazna. Rekla je da misli da sam ja divan dečko i da, pored toga što bi voljela da provede jednu noć sa mnom, ipak razumije da imam pravo da odbijem. Čak je to rekla i mojoj djevojci, ali je ona i pored toga još uvijek bila ljuta.

Kako prenosi “Rsspreso” nesretni budući mladoženja objasnio je kako njegova buduća supruga i njena porodica “dolaze” iz drugačije kulture.

“Vjerovatno je to jedan od razloga zbog čega ja sve ovo ne razumijem i ne mogu da prihvatim, ali se i dalje pitam da li sam ja kreten u cijeloj priči”, žali se on i dodaje još jednu stvar koja ga je uplašila i šokirala:

“Jednom, u toku razgovora, pitao sam vjerenicu da li ovo znači da će i ona spavati sa našim budućim zetom. Rekla mi je da ne planira to, ali da ne može ni da mi obeća da neće, jer to zavisi i od mladića i onoga što on bude želio da uradi.”

Njegova priča izazvala je jednako osude i komentare podrške za obje strane.

“Nekada je običaj bio da ispred sobe mladenaca bude cijela njihova familija i da se svi vesele kada oni konačno izađu iz sobe. Ako je tradicija, onda mora da se poštuje”, bio je jedan od komentara.

S druge strane, bilo je i onih koji smatraju da i pored toga što običaj postoji, to ne znači da treba da uradimo i ono što nam nije prijatno da uradimo.
Ipak, najviše je bilo onih koji su mladića ohrabrili riječima da se porodica njegove vjerenice samo igra sa njim i testira ga i da ovakav običaj u današnje vrijeme ne može da dude realan i da se praktikuje. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending