Nova godina stiže, večeras će većina ljudi slaviti, bilo kod kuće, ili po trgovima i klubovima, do dugo u noć. Hoćete li miješati pića, piti koktele, vino ili pivo? Od čega je najgori mamurluk, što se nikako ne bi smjelo, a kako si možete olakšati? Britanski ‘The Telegraph‘ u razgovoru sa stručnjacima priredio je vodič s praktičnim savjetima i usput poručio nekoliko mitova oko konzumacije alkohola u novogodišnjoj noći.

Prije svega upozoravaju da je svaka čaša alkohola svojevrsni zdravstveni rizik, jer uz konzumaciju pića veže se 200 različitih zdravstvenih problema. Što se više pije, ti rizici postaju veći. Unatoč tome u prosjeku gotovo 50 posto odraslih konzumira alkohol barem jednom  sedmično.

Kad već pijemo, kaže britanski stručnjak dr. Richard Piper, a to je dio ljudskog ponašanja stoljećima, onda je pametno postaviti pitanja oko možebitnih rizika. Evo šta je ljude zanimalo:

1. Šta je zdravije- povremeno opijanje i pijenje pomalo svaki dan?
Profesor David Nutt s Imperial Collegea u Londonu kaže kako sumnje nema- opijanje je znatno gore. Opijanjem se smatra svako pijenje šest rundi bilo kojeg alkohola za žene i osam za muškarce, a rizik je visok zbog mogućih nesreća koji iz takvih stanja proizlaze, od prometnih do padova ili gušenja tokom povraćanja. Dugoročno gledajući opasnije je redovno pijenje manjih količina jer će vam to oštetiti jetru i srce.

2. Koliko je alkohol doista opasan?
Alkohol podiže nivo dopamina u mozgu i daje vam lažni osjećaj da se osjećate bolje, barem trenutno. S druge strane usporava procese u mozgu pa se osjećamo tromo i umorno. Prevelika količina alkohola može oštetiti veze između neurona i poremetiti način na koji vaš mozak procesira informacije. Nakon samo nekoliko minuta alkohol usporava srčani ritam, razmišljanje i disanje.

Strogo tehnički, ljudska jetra može procesirati 0,2 decilitra alkohola po satu. Sve iznad toga značajno podiže nivo alkohola u našoj krvi. Pravo pijanstvo počinjemo osjećati nakon 40 do 90 minuta. Ako pijete na tašte ili alkohol pomiješan s gaziranim pićima brže ćete se napiti.

Stručnjaci ponavljaju- alkohol je toksin, ali ako pijete ovo je mjera koje bi se trebali držati: 3 dcl čistog alkohola tjedno (alkoholna pića naravno nisu čisti alkohol), a prije samo 20 godina stručnjaci su vjerovali da je ta mjera dvostruko veća.

3. Je li bolje piti po danu ili navečer?
Nema razlike. Fizička reakcija ljudskog tijela uvijek je ista, tvrde stručnjaci. Pijenje po danu nam teže paža iz čisto psiholoških razloga, jer nakon toga imamo obaveze. Zanimljivo, ako ste pospani, konzumacija će vas dodatno uspavati, a oni koji kasnije kreću s pijenjem, piju u pravilu manje, što je logično.

4. Šta je manje štetno- crveno vino, pivo ili žestica?
Istina je- pivo i vino sadrže i neku nutritivnu vrijednost. Pivo sadrži proteine, B vitamine i antioksidanse, ali sve to zasjenjuje štetnost alkohola u pivu.

Profesor David Nutt pojašnjava: Ne postoji zdravstvena korist od alkoholnih pića, ali vino i pivo bolji su od destiliranog alkohola u naprimjer votki. Za pivo bih rekao da je najmanje štetno, ako gledamo strogo sastojke. S druge strane vino i pivo sadrže i više kalorija. Praznih, bez ikakvih vrijednosti.

5. Koje je pivo bolje- ale i lager?
I jedno i drugo ima svoje prednosti i mane. Ale ima više kvalitetnijih sastojaka, ali i više kalorija. Lager je lakši, manje kaloričan i uzrokuje veću nadutost. Jednostavno je- ako vas brinu kalorije pijte lager, a ako vas zanima kvaliteta sastojaka pijte- ale.

6. Je li tačno da je jedna čaša crnog vina dnevno zdrava?
Riječ je o teoriji koja je poniknula u Francuskoj, a tvrdi se da crveno vino smanjuje upalne procese. Kod Francuza, relativno velikih vinoljubaca doista su statistički nešto rjeđe srčane bolesti. To se povezuje se povezuje s polifenolom kojeg sadrži crno vino, a koji dokazano utječe na antiupalne procese, snižava loši kolesterol i razbija ugruške u krvi.

Nutt pak kaže kako je stvar ipak više vezana uz okoliš. Naime ako ste Francuz i to crno vino pijete u Provansi onda se kumulativno zbrajaju sve prednosti- i sunčani i topli dan, vitamin D kojeg dobivate, oshrana puna omega 3 kiselina, svježe voće i povrće. Zato se ova teza često naziva francuskim paradoksom. Da, čaša crnog vina je zdrava, ali samo u Francuskoj ili sličnim podnebljima.

„Umjerenost je ključ, slažu se stručnjaci.

7. Mogu li se miješati pivo i vino?
Postoji teza koja tvrdi da se pivo prije vina smije piti, ali obrnuto nikako. Stručnjaci se slažu ali to nema nikakve veze s hemijskom interakcijom ovih dvaju pića. Nutt kaže da je to stvar logike: ako prvo pijemo pivo, brže ćemo se zasititi i nećemo moći piti puno vina, ili bilo čega drugoga.

Ipak, ništa nije garancija da drugog jutra nećemo biti mamurni. Tri su ključne stvari: piti odmjereno, stalno se hidrirati i znati kad je dovoljno.

Mamurluk ne ovisi o vrsti pića koju konzumirate osim u jednom slučaju- čiste tzv prozirne žestice lakše podnosimo od onih obojenih, jer kod proizvodnje ova potonja prilikom destilacije stvaraju kompleksnije molekule alkohola, pokazale su studije. Tako je mamurluk teži nakon bourbona nego nakon votke.

8. Pomaže li ako jedemo dok se opijamo?
Probavljanje hrane odgađa djelovanje alkohola i smanjuje nivo alkohola u krvi. Dakle ako jedete, odgađate efekt naglog pijanstva. I to je dobro, jer ako vas alkohol naglo ‘pukne‘ to je znatno opasnije. Ukratko neće vas spasiti, ali moglo bi pomoći.

9. Napiju li se žene brže od muškaraca?
Da, to bi moglo biti tačno jer žene u tijelima u prosjeku imaju veći udjel sala od muškaraca pa alkohol u većoj količini ulazi direktno u krvotok. Ono što je dokazano je da su pijane žene manje sklone incidentima od pijanih muškaraca.

„Ne znamo tačno zašto, ali rjeđe skaču s balkona i upadaju u tučnjave, kaže Nutt

10 Smijem li piti ako sam na antibioticima?
Da. Alkohol ne utječe na efikasnost antibiotika, ali guši imunološki sistem koji se s antibioticima bori protiv upale. Dakle, alkohol ne utječe na antibiotike nego na tijelo.

11. Jesu li mamurluci teži što smo stariji?
Mamurluk je zbir niz faktora. Jedan je dehidriranost jer alkohol mijenja hormone koji reguliraju vodu u tijelu. Drugi je štetni utjecaj alkohola na mozak. Najviše pića sadrže etanol, koji jetra lomi na spojeve od kojih je jedan poznati kancerogen. Alkohol također uzrokuje upalne procese. S obzirom na to da jetra s godinama radi slabije, mamurluci su doista jači što ste stariji. (Naj portal)