Pratite nas

Zanimljivosti

Savremeni hrvatski jezik: ĆUNA IM JE SPOLNIK, UDNA TULJICA – KONDOM, ŽENSKA MIJENA – MENOPAUZA, SENDVIČ JE DVOKRIŠKA

Published

on

Jezik se stalno mijenja, više bi rekli da se osiromašuje tuđicama, nego da se obogaćuje arhaičnim izrazima, iz nekog drugog vremena, kada je nekome dana riječ još uvijek nešto značila.

Švabizama odnosno germanizama oduvijek je bilo na našim prostorima, a nije nedostajalo ni turcizama. Anglizmi su u svakodnevnom vokabularu današnjih milenijalaca. U novonastalim državama nastoje izbaciti tuđice, pa razvijaju svoje jezike. Posebno su u tome uporni u bosanskom i hrvatskom jeziku. Ipak, čini se da niko nije otišao tako daleko, od hrvatskih stručnjaka i političara.

U posljednje vrijeme pojavili su se brojni zanimljivi, da ne kažemo urnebesni neokroatizmi, a neki od njih su se uspjeli uvući u širu upotrenu.

Stručnjaci i laici pišu po internetskim forumima, društvenim mrežama i stručnoj i manje stručnoj literaturi i tamo navode brojne ‘kroatizme’ kao moguće nove riječi, a neke od njih su i ušle u upotrebu. Stručnjaci tvrde da zbog spefilčnosti ovih riječi, one se ne mogu prevesti na drugi jezik i po tome su jedinstvene.

Smećnjak – kontejner
Raskružje – kružni tok
Svemrežje – internet
Ležeći policajac – uspornik
Vrtolet, zrakomlat – helikopter
Velezgoditnjak, glavnjak – jackpot
Dodirnik – touch-screen
Zatipak – tipfeler
Osjećajnik – emotikon
Nekapnica – zaštita za bocu od kapanja
Oznak – brend
Ponovak – repriza
Bocar – sakupljač boca
Rječarenje – rafting
Kliznica – slajd
Daroteka – gift shop
Udna tuljica – kondom
Ženska mijena – menopauza
Bludoslikopis – pornić
Dvokriška – sendvič
Brzogriz – fast food
Naplatnica – naplatna kućica
Opuštaonica – wellness
Kostolom – fraktura
Proširnica – stent
Istovrijednik – ekvivalent
Spolnik – penis
Razornica – bomba
Brojomat – uređaj koji izbacuje broj mjesta u redu za čekanje
Licenca – odobrenica
CD – zbitica
Event – događaj
Promptno – bezoklijevno
Reality show – zbiljokaz
Rafting – rječarenje
Blaćenik – osoba izvrgnuta javnoj poruzi, koju blate
Floskula – ispraznica
Selfie – sebić
Repriza – ponovak (Naj portal/ Foto: Pixsell/Facebook)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending