Zanimljivosti

Postoje 4 tipa ličnosti kad je riječ o novcu: JESTE LI CICIJA ILI RASIPNIK?

Published

1 godina

20/06/2023

Osjećanja koje povezujemo s novcem rijetko imaju veze s trenutnim finansijskim okolnostima u kojima živimo, a velika je vjerovatnoća da proizilaze iz odnosa koje su naši roditelji ili staratelji imali kad je riječ o novcu.

Naša prošla iskustva utiču na to kako mislimo i osjećamo se kad je riječ o novcu, ali i na naša financijska uvjerenja i ponašanja tokom života, piše CreateCultivate.

Jacqueline Jack Howard, viša direktorka financijskog zdravlja i dobrobiti u Ally Financialu smatra da ljudi sami po sebi nisu posebno dobri ni posebno loši u upravljanju novcem. Umjesto toga, ona postavlja pitanje šta im se dogodilo da imaju određeno mišljenje o novcu.

„To je puno važnije od kreditne sposobnosti ili čak budžeta. Zapitajte se zašto trošite novac? Zašto ne trošite novac? Kada počnete istraživati takva pitanja, tek onda stvarno počinjete razumijevati razloge – ističe Howard.

Naredni korak je stvaranje vremenske linije uticajnih finansijskih trenutaka. Navedite prekretnice koje ste imali s novcem hronološkim redom. Odatle identifkujte emocije koje se povezuju sa svakim trenutkom, a zatim zapišite poruke koje se odražavaju u tim događajima.

Jesu li odrasli u vašem životu izbjegavali otvoreno da razgovaraju o novcu? Je li vaša porodica praktikovala ekstremnu štedljivost? Možda je neki životni događaj doveo do poteškoća s finansijama.

Howard je ispričala da njen vremenski slijed uključuje sretna sjećanja na odlazak u kreditnu uniju s mamom i bratom kako bi imali novca za trošenje, pronalaženje posla u srednjoj školi kako bi uzdržavala porodicu nakon smrti svoje majke, i kasnije, preživljavanje raka dojke. Ti su događaji uticali na nju oblikujući je na način da troši više novca na iskustva svjesna da živimo samo jedanput.

Zatim identifikujte svoju novčanu ličnost. Svaka ličnost uključuje niz izazova kada je riječ o upravljanju novcem.

1. Obožavalac novca
Riječ je o situaciji kada neko vjeruje da novac ili stvari koje se novcem mogu kupiti mogu riješiti sve njihove probleme.

2. Mrzitelj novca
Izbjegavanje novca javlja se kao rezultat uvjerenja da je novac loš i da je želja za bogatstvom negativna. Izbjegavanje uključuje i one koji se osjećaju preopterećeno ili tjeskobno zbog svojih financija, te ih kao rezultat toga ignorišu.

3. Novac je status
Novac kao statusni simbol uključuje one koji vjeruju da je njihova sopstvena vrijednost povezana s njihovom neto vrijednošću.

4. Zabrinuti
Osviještenost o novcu javlja se kod onih koji pretjerano brinu o novcu. Možda oklijevaju da troše, čak i na potrebne stvari, iz straha da će ostati bez novca ili se zadužiti.

Povezivanjem istorije odnosa prema novcu s vašom novčanom ličnošću, stvara se alat koji se može koristiti za identifikaciju onoga što vas pokreće da postignete ciljeve.

Kao obožavateljica novca, Howard je uspjela u automatizaciji finansijskih odgovornosti, tako da tačno zna koliko je raspoloživo za kupovinu predmeta radi kojih bi u određenom trenutku osjećala krivicu, kao što je kupovina sunčanih naočara ili druge sitnice.

Howard kaže da, nakon što povežete uzroke i posljedice, postaje sve lakše razvijati zaštitne ograde koje omogućuju veću fleksibilnost oko potrošnje, piše CreateCultivate.

„Kada uzmete u obzir finansijsku traumu, psihologiju novca i novčanu ličnost pojedinca, to prebacuje razgovor sa stida zbog lošeg odnosa s novcem na osjećaj osnaženosti jer razumijete temeljni uzrok svojih stavova – zaključila je Howard. (Naj portal)

Tagovi:cicija novac rasipnik

Sljedeća vijest

Vic: MAMA, JA BIH DA SE UDAM

Predhodna vijest

I žene i muškarci su oduševljeni: JESTE LI ČULI ZA LJETNI PENIS?

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.