Boza, posebna poslastica u kojoj su nekad samo bogati uživali: Znate li koliko je zdrav ovaj napitak?

Boza, bosa ili bozo je popularno fermentirano piće koje je specifično za prostor Kazahstana, Turske, Kirgistana, Albanije, Kosova, Bugarske, Makedonije, Crne Gore, Kavkaza i Uzbekistana. Nekada se ovaj zdravi napitak mogao kupiti u gotovo svakoj slastičarni, no u modernom dobu boza je postala prava rijetkost.

Tradicionalni turski napitak boza uglavnom se pije u zimsko doba jer je poznata po tome da grije tijelo, daje energiju i bogata je vitaminima B1, B2, B3, B6 i B12

Boza, koju Turci spravljaju od kukuruznog griza, datira još iz 6. stoljeća prije naše ere. Turci je koriste i kao piće i kao hranu otkako su doselili iz Centralne Azije i vremenom je postala nezaobilazan dio njihove kulture i historije. Napitak koji djeluje i kao antiseptik, bogat je mnoštvom korisnih bakterija i dobar je za zdravlje sportista, trudnica, dojilja, reducira stres, odmara, a korisna je i kod liječenja kolere i pretilosti.

U njenom sastavu nalaze se pšenica, riža ili kukuruz, ovisno o regiji u kojoj se spravlja.

A ko su bozadžije?
BOZADŽIJE su zanatlije koje su se bavile proizvodnjom i prodajnom boze, osvježavajućeg pića koje je bilo jako popularno u Sarajevu za vrijeme Osmanskog peroida.
Boza se spravljala od kukuruznog brašna, kvasca, šećera i vode, sipala u bozadžijski bokal i zajedno sa limunadom prodavala po Baščaršiji.
Ostalo je zabilježeno i to da su sarajevske bozadžije tokom vrućih ljetnih mjeseci sa konjima išli na planine Treskavicu i Bjelašnicu, vadili led iz dubokih sniježnica, transportovali ga noću konjima u Sarajevo zamotan u slamu i po danu prodavali bogatim Sarajlijama bozu rashlađenu ledom kao posebnu poslasticu.
Koliko je bozadžijski zanat bio u to doba unosan govori i činjenica da se nekoliko trgovaca bozom obogatilo i ostavilo zadužbine u dobrotvorne svrhe gradu Sarajevu.
Najpoznatiji je Buzadži Hadži Hasan koji je u današnjoj Logavinoj ulici izgradio džamiju 1555/1556. godine.
(Najportal)