Pratite nas

Zanimljivosti

S druge strane granice: SJEDE ZA ISTIM STOLOM U BAŠTI KAFIĆA, JEDAN PIJE PIVO U BELGIJI, DRUGI U HOLANDIJI

Published

on

Prelazak granice sa drugom državom po pravilu povezujemo sa potrebom izrade pasoša, a potom i vize, ako je potrebna. Osim toga, putovanje u inostranstvo je gotovo uvijek uzbudljiva avantura i dodatna doza novih emocija i utisaka!

Ali zamislite na trenutak kada biste morali da pređete granicu svaki put kada, recimo, odlučite da odete u kupovinu ili želite da sjednete u omiljeni kafić. Čudno, zar ne? Ali za stanovnike malog mjesta Barle ova situacija je prilično uobičajena.

Grad, odnosno selo Barle, nalazi se 5 kilometara od holandsko-belgijske granice, a u njemu živi oko 9 hiljada ljudi. Do njega možete doći redovnim autobusom koji polazi iz grada Brede. Barle je sličan stotinama drugih malih, ali na svoj način simpatičnih i ugodnih kutaka sjeverne Evrope, s izuzetkom male nijanse – njegov glavni dio je belgijska enklava koja pripada pokrajini Antverpen.

Selo je doslovno podijeljeno između Belgije i Holandije graničnom linijom. Belgijski dio se zove Baarle-Hertog, a holandski dio se zove Baarle-Nassau. Razlog za tako čudnu podjelu je drevni feudalni odnos. Teritorija modernog Barla bila je naseljena od davnina, ali prvi dokumentarni dokazi (iako vrlo sumnjivi) o postojanju naselja potiču iz 992. godine. Borba za vlast između nekoliko plemića 1198. godine dovela je do toga da je jedan od njih postao gospodar drugog i dao dio zemlje, ali je zadržao kontrolu nad dijelom svojih vazala.

Kasnije je ipak stekao nezavisnost, uz kontrolu svojih vazala, koju je kasnije pretvorio u pravo posjedovanja određenih zemalja. Pa, Vestfalskim mirom su konačno fiksirane postojeće granice, kada je jedan dio sela postao nezavisan od Holandije, a drugi pripao španskim Habsburgovcima. Čini se, nije li lakše ovu teritoriju učiniti neutralnom i riješiti se svih vrsta graničnih nijansi? Očigledno nije lakše, jer su vlasti obje zemlje pristupile pitanju određivanja granica sa svom odgovornošću i savjesnošću, čineći graničnu liniju “vrhunac” Barlea.

U pješačkoj zoni granice su ocrtane posebnim oznakama u obliku bijelih krstova, a na kolovozu – metalnim podloškama. Jednostavno, stanovnici Barla se mogu naći u drugoj zemlji sa svojim jedinstvenim karakteristikama, jednostavnim prelaskom preko krsta ocrtanog na pločniku! Tako, na primjer, trgovine i restorani koji se nalaze u holandskom dijelu Barlea ne rade nedjeljom, dok objekti na belgijskoj strani, naprotiv, imaju mnogo duži radni dan.

U nekim kafićima i restoranima granična linija prolazi tačno na sredini hodnika, pa kada se holandski dio zatvori, možete nastaviti da se opuštate jednostavnim prelaskom za sto na belgijskoj strani. Čitav život građana Barle uređen je u skladu sa granicama određene države. Radi praktičnosti, kućni brojevi su označeni bojama državnih zastava, a i znakovi su izrađeni u posebnom dizajnu. Stoga se svaka šetnja po selu lako može pretvoriti u igru ”Pronađi 10 razlika“. I sa pravnim suptilnostima sve je vrlo jasno.

Državljanstvo osobe određuje se prema zemlji u koju izlaze ulazna vrata njegove kuće. On plaća porez državi u kojoj se nalaze ulazna vrata njegove organizacije, a dijete može postati Holanđanin ili Belgijanac, ovisno na kojoj teritoriji se nalazi mjesto u kojem je rođeno. Od Drugog svjetskog rata granice u Barli su formalne, zahvaljujući carinskoj i ekonomskoj uniji Beneluksa.

A formiranje šengenske zone omogućilo je i drugim Evropljanima, kao i strastvenim putnicima i turistima iz cijelog svijeta, da se pridruže zabavnom teritorijalnom incidentu. Danas Barla ima dvije gradske vijećnice, dvije policijske stanice, dvije katedrale i dvije bolnice. Građani prelaze državne granice na desetine puta dnevno. Štaviše, uslovno “putovanje u inostranstvo” za stanovnike Barlea ponekad se obećava jednostavnim izlaskom iz kuće: u nekim oblastima holandsko-belgijska granica počinje odmah na kućnom pragu. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending