Pratite nas

Zanimljivosti

Zašto Šveđani petkom ne izlaze iz kuće: PETAK JE DAN ZA METAK I TORTILJE

Published

on

Šveđani itekako drže do svojih rituala. Pauza za kafu, koja se naziva fika, najčešće prođe uz kakav slatkiš, poput pužića s cimetom, i nerijetko služi za resetovanje od posla. I dok se fika može praktikovatii svaki dan, srijeda je dan za “malu subotu”, odnosno zabavu uz piće da se “prepolovi nedjelja”, odnosno brže prođe čekanje vikenda.

U Švedskoj je lillördag ili mala subota dan kad su sluškinje imale slobodan dan jer su subotom radile, a u moderno vrijeme dan odmora zamijenio je dan druženja uz pokoju čašicu.

Četvrtkom pak vade tavu za palačinke i čiste svinjetinu za varivo od žutog graška koja se tim danom često nalazi i na dnevnim jelovnicima u restoranima.

A petkom?

Petak je posljednjih trideset godina u Švedskoj dan za tortilje, piše BBC.

Udobni petak ili fredagsmys sinonim je za ritualni kraj radne nedelje na kauču uz kakvo fino jelo. Ako nisu u igri tortilje, to može biti i burger ili pizza – glavno je da ispunjava srećom, toplinom i (najčešće) kalorijama.

Umjesto ostajanja petkom do kasno na poslu – ili dugih noćnih izlazaka, kraj radne nedjelje obilježava se uz kakvu seriju ili film, eventualno druženje s prijateljima ili porodicom pod ćebetom.
BBC prenosi da 98 posto Šveđana u svojem ritualu petkom uživa barem jednom mjesečno i daju prednost fredagsmysu nad odlaskom u bioskop, pozorište, klubove, vježbanjem, kuhanjem, pa čak i se*som. (Naj portal)

Zanimljivosti

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

Published

on

U Stocu promocija knjige “Bajgorić” koja govori o životu guslara koji je opjevao historiju BiH

U Gradskoj biblioteci „Mak Dizdar“ u Stocu u subotu u 18 sati bit će održana promocija knjige “Bajgorić” autorice Indire Durmić.

Guslarska poezija

Ovo izuzetno naučno-istraživačko djelo osvjetljava život i umjetnost jednog od najvažnijih guslara u bosanskohercegovačkoj tradiciji, narodnog pripovjedača (guslara) Halila Bajgorića koji je opjevao historiju Bosne i Hercegovine, Like i Slavonije (Osika).

– Ova knjiga ima izuzetnu vrijednost, jer je građa o Bajgoriću preuzeta iz Millman Parry Collection. Zbirke koja se čuva na Harvardu i koja sadrži bogate izvore o usmenoj književnosti Balkana.

Kulturno nasljeđe

Kroz transkripciju ove građe omogućavamo publici bolje razumijevanje kulturnog naslijeđa i umjetničke tradicije koju guslarska poezija predstavlja.

– Kroz istraživanje života i umjetnosti guslara Bajgorića, studija bilježi i prenosi tradiciju guslarskog stvaralaštva. Ona ima ključnu ulogu u čuvanju historije, običaja i moralnih vrijednosti zajednice. U vremenu globalizacije, ovakvi radovi podsjećaju na važnost njegovanja lokalne kulturne baštine. Studija pruža resurse za obrazovanje novih generacija o značaju guslarske tradicije.

– Ova promocija predstavlja priliku ne samo za očuvanje kulturnog naslijeđa, već i za jačanje povezanosti sa svjetskom zajednicom, kroz prizmu globalnog priznavanja umjetničke baštine Bosne i Hercegovine. Ono što ovu promociju dodatno čini posebnom je uloga Đemile Talić Gabriel kao promotorice.

Dodatna težina

– Kao zastupnica za multikulturalizam RCNs u Novom Južnom Velsu (NSW), njeno prisustvo i angažman daju dodatnu težinu ovoj promociji. Jer gospođa Talić Gabriel aktivno doprinosi dijalogu među kulturama i globalnom priznanju kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine – kaže autorica Indira Durmić.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending