Pratite nas

Zanimljivosti

Strahovi, za koje se teško nalazi lijek: DA LI STE ČULI ZA FOBIJU OD SVEKRVE I PUNICE, A KAKO SE LIJEČI?

Published

on

Dok je većina ljudi čula za uobičajene fobije, poput straha od visine ili od pauka, postoje mnoge čudne fobije, o kojima se manje govori. Ovo su neke od njih.

Mageirokofobija
Fobija od kuhanja ili magerokofobija je prema definiciji dugotrajan, abnormalan strah od kuhanja koji se javlja uprkos razumijevanju fobične osobe i uvjeravanju drugih da od kuhanja ne prijeti nikakva objektivna opasnost.

Pediofobija
Pediofobija je iracionalan strah od lutaka, uključujući i robote i ne treba je miješati sa pedofobijom, strahom od djece. Pediofobičari se često plaše i lutaka u izlogu, pa im je iz tog razloga često teško da idu u kupovinu. Sigmund Frojd je vjerovao da se ovaj poremećaj javlja iz straha da će lutka da oživi, a Masahiro Mori je proširio njegovu teoriju. Iznio je ideju da što nešto više postaje nalik ljudima, to će se više javljati njegovi neljudski aspekti.

Deipnofobija
Deipnofobija je strah od razgovora tokom večere. U neka davna vremena postojala su stroga pravila bontona koja su pomagala osobama sa tom fobijom da izađu na kraj sa takvim situacijama, ali su ona nažalost zaboravljena.

Eisoprofobija
Eisoprofobija je strah od ogledala. Kod takvih osoba, česti su napadi anksioznosti, čak i kada shvate da je njihov strah neopravdan. On je često utemeljen na praznoverju, odnosno, da će ih, ukoliko ga razbiju, pratiti nesreća i slično tome.

Penterafobija
Od svih fobija na ovoj listi, penterafobija je vjerovatno najčešća. To je strah od svekrve ili tašte, a u zapadnom društvu je postala toliko uobičajena, pa najčešće rezultuje razvodom. Ovaj strah usko je povezan sa noverkafobijom, strahom od maćehe. (Naj portal)

Agirofobija
Agirofobija ili dromofobija je strah od prelaska ulica jer se misli da će to prouzrokovati tjelesne povrede, čak i ako stvarna opasnost ne postoji. Ova fobija se smatra nezavisnom od straha od automobila. Agirofobija je panični strah od puteva, autoputeva, staza, tako da je za ove ljude veoma teško da žive u gradu, posebno u metropoli. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending