Pratite nas

Zanimljivosti

Priča o “biljki poljubaca: POLJUBI ME POD IMELOM

Published

on

Imela ili, kako je u filmovima i pjesmama opisana, “biljka poljubaca”, zanimljiv je razlog da nekoga poljubite kada prođete ispod nje, ali sigurno vam nije palo na pamet da se “poljubi me pod imelom” može prevesti i “poljubi me pod parazitom”.

Romantičnim dušama ne želimo kvariti šansu za zimskom bajkom, međutim ova biljka sa sobom nosi i stvari koje nismo znali o njoj.

Odakle potiče ovaj običaj?

Priča potiče iz nordijske mitologije i u vezi je sa Frigom, boginjom ljubavi, ženjenja i rađanja. Kada je saznala za smrtnu opasnost njenog sina, zatražila je od svih bića na svijetu da ga čuvaju i da ga ne smiju povrijediti, međutim izostavila je imelu. Bog zla Loki je za to saznao i od imele napravio strijelu i tako usmrtio Friginog sina. Nakon njegove smrti, Frigina suza kanula je na imelu i stvorila bijele bobice.

Dodijelila je podsjetnik ovoj biljci da nikada ne treba da nanosi zlo, već da ona predstavlja tačku gdje i najveći neprijatelji treba da spuste oružje i podijele poljubac. Smrt njenog sina označava kraj svjetla, što u današnjici možemo povezati sa predstojećom zimom.

Danas je ona često ukras na mnogim vratima ili po kući, vjerovatno kao i ulična dekoracija. Ali bobice imele imaju posebnu priču iza sebe kada je ljepši pol u pitanju. Legenda govori o tome da bobice ove biljke predstavljaju brak i sreću u ljubavi i kada se djevojka nađe ispod imele, ne bi trebalo da odbije poljubac kako ne bi ostala sama do slijedeće zime.

Vidite, nije u pitanju to da su žene beznadežno romantične duše, jednostavno moraju ispoštovati legendu zarad svog dobra, zar ne?

Poznato je da je imela i biljka koja može naštetiti drvetu koji je njen domaćin, jer ova biljka spada u hemiparazite. Prikuplja energiju od sunca i svog domaćina, a ako pitate botaničare, najbolje bi bilo da se ona otkloni.

Da li može da “ubije” svog domaćina?
Da i ne. Ova biljka može napraviti i sama sebi hranu, međutim, dosta minerala izvlači i od drveta na kome je, tako mu oduzima od energije, što znači da će se drvo prije ili kasnije osušiti. Pazite se svježih bobica imele, otrovne su i lako opadaju sa drščice biljke.

Ako još uvijek nemate sa kime da podijelite poljubac pod imelom, dobra je ideja da zasladite dejt, navodi “Amanac.com”. Savjetujemo da ne stojite predugo ispod nje na ulici čekajući poljubac nekog stranca – nije baš privlačno, postaje hladno uveče, a biljka je romantična – ne čarobna. Zato se prepustite spontanosti, sretni praznični proljupci! (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending